Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Evolucija

Zašto žensko lice između 50. i 60. godine stari triput brže od muškog?

Studija testirana na Dalmatincima

Nakon 50. godine života lice žene stari brže nego lice muškarca, pokazala je studija austrijskih i hrvatskih znanstvenika objavljena u stručnom časopisu American Journal of Physical Anthropology.

Studija je provedena na ispitanicima u Dalmaciji. U pitanju je bila populacija Splita, Visa i Korčule. Svi ispitanici dio su projekta ‘10001 Dalmatinac – Hrvatska biobanka’, koji je utemeljio prof. Igor Rudan sa Sveučilišta Edinburgh. Analizirane su 3D CBCT snimke i napravljeno je skeniranje lica. Zatim su u Beču provedena morfološka istraživanja.

Rezultati ukazuju na to da promjena lica kod oba spola do oko 50. godine teče ujednačeno. Između 50. i 60. godine dva se spola u procesu starenja lica ponašaju različito. Dok se kod muškaraca nastavlja ujednačen proces starenja koji se s vremenom postupno pojačava, kod žena proces ide i do tri puta intenzivnije i brže po pitanju promjena u fizionomiji lica. Kasnije, oko 63. godine, procesi se opet ujednačavaju.

Krivac bi mogao biti estrogen, najvažniji ženski hormon.  I žene i muškarci imaju estrogen, samo je kod žena on dominantan i prisutan u znatno većoj mjeri. Oba spola nakon 50. prolaze kroz promjene hormonalnog ciklusa.

Čini se da veliki pad u proizvodnji estrogena, koji ženu štiti i naglašava tzv. dominantno ženska obilježja lica kao što i smanjuje koštanu resorpciju, dovodi i do različite brzine starenja koje se nakon 10-12 godina opet izjednačava kod oba spola.

Možda će vas zanimati

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...

Arheologija i paleontologija

Između 2575. i 2465. prije nove ere, grandiozne piramide u Gizi nikle su kao posljednja počivališta faraona Kufua, Kafrea i Menkaurea. No, zagonetka o...

Neuroznanost

Neuroplastičnost, fascinantna sposobnost našeg mozga da se mijenja i prilagođava tijekom cijelog života, temelj je na kojem počiva naša sposobnost učenja, prilagodbe i oporavka....