Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Klima

Zaustavljanje stakleničkih plinova ne sprečava zagrijavanje

Dok vlade raspravljaju o potencijalnim mjerama kojima bi se moglo obuzdati emisije stakleničkih plinova, novo istraživanje sa Sveučilišta Washington pokazuje da je svijet već osuđen na topliju klimu zbog emisija koje su se do sad događale.

Zatopljenje će se nastaviti čak i ako se usvoje prijedlozi za najstrože moguće mjere, jer će još uvijek dolaziti do nešto emisija stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu kao što su ugljični dioksid i metan. No novo istraživanje pokazuje da čak i ako se zaustave sve emisije, temperature će ostati više u odnosu na razine prije industrijske revolucije budući da će se već ispušteni staklenički plinovi vjerojatno zadržati u atmosferi još tisućama godina. U stvari, moguće je da bi temperature nastavile rasti čak i kad bi se uklonili svi automobili, sustavi grijanja i hlađenja i ostali izbori stakleničkih plinova, kaže Kyle Armour, student doktorskog studija fizike na Sveučilištu Washington.

To bi se dogodilo zato što bi sićušne atmosferske čestice poznate kao aerosoli, koje obično poništavaju učinak stakleničkog zatopljavanja odbijanjem sunčeve svjetlosti natrag u svemir, potrajale samo nekoliko tjedana nakon što bi emisije prestale, dok bi se staklenički plinovi i dalje održali. “Aerosoli bi se brzo isprali i zatim bismo vidjeli iznenadan porast u temperaturi kroz samo nekoliko desetljeća” kaže on. Armour je glavni autor rada koji dokumentira istraživanje, objavljenog nedavno u časopisu Geophysical Research Letters. Njegov koautor je Gerard Roe, izvanredni profesor znanosti o Zemlji i svemiru na Sveučilištu Washington. Globalna temperatura već je otprilike 1,5 stupnja Fahrenheita viša nego što je bila prije industrijske revolucije, koja je započela na početku 19. stoljeća.

Izračuni znanstvenika uzeli su u obzir promatrano zatopljenje, kao i poznate razine već ispuštenih stakleničkih plinova i aerosola kako bi vidjeli što bi se moglo dogoditi kad bi se iznenada zaustavile sve emisije plinova povezane s industrijalizacijom. U najboljem scenariju, globalna temperatura bi se stvarno smanjila, no i dalje bi ostala otprilike pola stupnja F više u odnosu na razine prije industrijske revolucije i vjerojatno ne bi ponovo pala na te razine, kaže Armour. Postoji i mogućnost da bi temperature porasle za 3,5 stupnja F u odnosu na razdoblje prije industrijske revolucije, što je granica nakon koje prema klimatolozima nastupa značajno oštećenje uzrokovano klimom. Naravno, nije realno očekivati da će sve emisije iznenada prestati, i Armour primjećuje da je ukupni učinak aerosola – čestica morske soli ili čađe nastale izgaranjem fosilnih goriva, primjerice – možda i najveća nesigurnost u klimatološkim istraživanjima. No nesigurnosti ne umanjuju važnost otkrića, kaže on.

Znanstvenici su zahvaljujući rezultatima jednadžbi koje su koristili sigurni da bi moralo doći do bar malo zagrijavanja čak i da se zaustave sve emisije plinova. No ima još nesigurnosti, i stoga je razina pouzdanja niža, vezano uz veće poraste temperature. Klimatološki modeli koji se koriste u procjenama Međuvladinog vijeća o promjeni klime uzimaju u obzir znatno uži raspon mogućih učinaka aerosola ili “forsera”, nego što se pokazuje u stvarnim klimatskim promatranjima, kaže Armour. Vijeće koje je dobilo Nobelovu nagradu za mir i koje sponzoriraju Ujedinjene nacije, izrađuje periodične procjene klimatske promjene te je u procesu izrade svog novog izvještaja.

Kako se nastavljaju emisije stakleničkih plinova, “klimatsko obvezivanje” na topliji planet sve nam je bliža, kaže Armour. On smatra da onima koji osmišljavaju mjere za smanjivanje zatopljenja može pomoći razumijevanje te razine obvezivanja. Također im može pomoći ako razumiju da, iako će do određenog zatopljenja sigurno doći, nesigurnosti u trenutnim klimatskim promatranjima – kao što je potpuni učinak aerosola – znače da bi zatopljenje moglo biti veće nego što model sugerira. “Nije to argument kojim želimo potaknuti ispuštanje aerosola” kaže on. “To je argument kako bismo trebali pametni pri zaustavljanju emisija plinova. I to je poziv na akciju jer znamo za zatopljenje na koje smo se osudili onime što smo već ispustili, kao i da će postati još gore što dulje nastavimo s ispuštanjem plinova.”

Izvor: University of Washington

 

27 komentara

27 Comments

  1. Sandra Kazalac

    21 veljače, 2011 u 6:15 pm

    I have a place in the sun lalalalala

  2. Krešimir Šantić

    21 veljače, 2011 u 6:15 pm

    znao sam……. evo točno sam znao………. ! :))

  3. Dijana Iva Sesartić

    21 veljače, 2011 u 6:16 pm

    Zato se zemlja sama rashladjuje…hahaha UZAS!!!

  4. Nino Cesnjaj

    21 veljače, 2011 u 6:18 pm

    bar jedna dobra vijest u recesiji! 🙂

  5. Matija Lulić

    21 veljače, 2011 u 6:21 pm

    bu-hu! ko da staklenički plinovi i prije čovjeka nisu postojali…
    staklenički plinovi su bili i bit će sastavni dio atmosfere…i prije je njihova razina varirala i to,vjerovali ili ne,prije pojave čovjeka….čak štoviše,smatra se da su staklenički plinovi pogodovali samom nastanku života.

  6. Drito U Glavu

    21 veljače, 2011 u 6:42 pm

    A onda cemo i dalje razvijati industriju ali pod zemljom :))))

  7. Andrija Piličić

    21 veljače, 2011 u 7:05 pm

    Uz nadolazeće polarno doba, taman će se temperature izjednačiti koju godinu. Naime već smo trebali ući u Polarno doba s obzirom na dosadašnju geološku povijest Zemlje.

  8. Martina Musović

    21 veljače, 2011 u 7:51 pm

    pa da, jer je efekat s odgodom od 50 godina…

  9. Adis Hasanowich

    21 veljače, 2011 u 8:00 pm

    hehe da nije bilo vulkana zemlja bi bila led ledeni mi nebismo postojali

  10. Adis Hasanowich

    21 veljače, 2011 u 8:00 pm

    *i uglen dioksida*

  11. Dino Alberini

    21 veljače, 2011 u 8:14 pm

    Super, znači možemo trošit naftu i trovat se još bar 100 godina, jeee hura.

  12. Alen Štimac

    21 veljače, 2011 u 8:17 pm

    Naravno, jer to je uvertira u ledeno doba. Ako ne vjerujete, pitajte prof. Paara!

  13. Dino Alberini

    21 veljače, 2011 u 8:30 pm

    Ma ok, ali to ne znači da moramo bit robovi nafte.

  14. Drito U Glavu

    21 veljače, 2011 u 8:34 pm

    @Dino Alberini,
    Ma uvijek cemo nazalost biti neciji robovi kako god da situacija ispadne, uvijek se nadje nesto sto ce nas jelda ????

  15. Alma Keser-brozović

    21 veljače, 2011 u 8:46 pm

    Ma stvarno, kad mi krepa auto, više nikada neću kupiti novi – i žao mi je što sam ga uopće ikada imala. Žao mi je što sam sudjelovala i što sudjelujem u tom vandalizmu

  16. Mario Miskulin

    21 veljače, 2011 u 8:50 pm

    ja sam se svog odrekao prije 1.g. eno odmara u garaži

  17. Vaselj Ćepka

    21 veljače, 2011 u 9:01 pm

    znaci pre il posle peceni

  18. Kamber Josip

    21 veljače, 2011 u 9:12 pm

    Haha, istraživanje sa sveučilišta u Washingtonu, haha, moram se uhvatiti za trbuh, koje gluposti…!?!

  19. Tanja Original

    21 veljače, 2011 u 9:45 pm

    Totalne gluposti. Naručena priča.

    U svijetu se baš ništa ne poduzima po tom pitanju a kako stoje stvari ni neće.

    Osmišljen je vrhunski bussines prodaje zraka. Zove se trgovina ugljikom, otovorena je i burza ugljika.

    To znači da ako ja ne isoustim dozvoljenu količinu onda neispušteno mogu prodati na burzi nekome kome fali jer je prešao dozvoljenu kvotu.

    POsao će se garantirano proširivati u budućnosti ukoliko ne zavrnemo vrat vladajućoj oligarhiji, tako da ću za 10 godina imati propisanu kvotu metana, tj. neću se taj dan moći pošteno poriditi, jer sam iskoristila bonus.

  20. Dino Alberini

    22 veljače, 2011 u 7:09 am

    Trgovina CO2 i stakleničkim plinovima je politička igra, ako smo toliko glupi da podržavamo takvu politiku, bolje nismo ni zaslužili.

  21. Stanko Vincetic

    22 veljače, 2011 u 12:47 pm

    Hm, bas mi se čini da je konačno uveden porez na zrak. Zanimljivo je i to da su kvote za HR i BiH određivane u odnosu na rane devedesete kad industrija nije radila. Stoga mi se čini genijalna ideja potpisati taj još genijalniji sporazum iz Kyota koji nisu potpisali Amerikanci, a oni upravo iniciraju isti

  22. Ružica Pavković

    22 veljače, 2011 u 1:22 pm

    negdje sam pročitala da to ima veze s kruženjem kroz galaktičko središte, i da je periodičko, ponavlja se svakih tridesetak tisuća godina???

  23. Dino Alberini

    22 veljače, 2011 u 6:00 pm

    Ružice, Sunce napravi krug oko galaktičkog središta za 250 miliona godina. Dakle, vjerojatno je nešto drugo.

  24. Stajcic Zoran

    22 veljače, 2011 u 7:17 pm

    Dino otkud ti znas kad je sunce zadnji put napravilo taj krug kroz srediste galaksije,ni jedan naucnik ne zna ni sad gdje se vrtimo u svemiru

  25. Dino Alberini

    22 veljače, 2011 u 9:46 pm

    Zna, Zorane, zna. Ja sam podatak pročitao pred 30 godina, koliko mi je poznato, nije se mijenjao. I ne prolazi kroz središte nego na periferiji galaksije.

  26. Tanja Original

    23 veljače, 2011 u 11:39 pm

    I zna i ne zna Zorane.

    Filozofski gledano stvarno pojma nemaju.
    Matemtički gledano, ja ću koordinatni sustav postaviti točno na Zemlji, tako da baš sve mogu mjeriti u odnosu na sebe. 🙂

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Povećanje proizvodnje palminog ulja, čestog sastojka u obrađenoj hrani, sapunima i proizvodima za osobnu njegu, vodi do uništenja prašuma i oslobađanja ogromnih emisija ugljičnog...

Klima

Analiza troškova za tehnologije potrebne za prijevoz materijala u stratosferu kako bi se smanjila količina Sunčeve svjetlosti koja dolazi na Zemlju, a čime bi...

Biokemija

Bolesna stabla u šumama mogu biti značajan novi izvor metana koji uzrokuje klimatske promjene, pokazuje istraživanje na američkom fakultetu Yale School of Forestry &...

Oglašavanje