Pokojni suosnivač Applea Steve Jobs bio je poznat po sastancima koje je održavao za vrijeme šetnji. Prvi čovjek Facebooka, Zuckerberg, također je viđen na hodajućim sastancima. A možda ste se i sami našli u situaciji da hodate gore-dolje dok razmišljate kako riješiti neki problem.
Studija Stanfordskih znanstvenika Marily Oppezzo i Daniela Schwartza pruža objašnjenje za to.
Kreativno razmišljanje poboljšava se za vrijeme hodanja i zadržava neko vrijeme nakon toga, navodi se u studiji. Svejedno odvija li se hodanje na otvorenom ili u zatvorenom prostoru, ono na sličan način potiče kreativnu inspiraciju. Sam čin hodanja, a ne okolina, pokazao se kao glavni čimbenik. U svim slučajevima nivo kreativnosti bio je dosljedan i znatno viši kod hodača, u usporedbi s onima koji su sjedili.
„Mnogi su već primijetili da najbolje razmišljaju hodajući. Sad smo napravili nekoliko koraka prema otkrivanju zašto je to tako”, napisali su autori u studiji objavljenoj prošle godine u časopisu Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory and Cognition.
Druga istraživanja bila su usmjerena na način na koji aerobne vježbe utječu općenito na dugoročnu zaštitu kognitivnih funkcija, ali nije bilo istraživanja koja bi istraživala izričito učinak hodanja na istovremenu kreativnu generaciju novih ideja, u usporedbi se sjedenjem.
Izveden je pokus pri kojem su sudionici u zatvorenom prostoru hodali na pokretnoj traci, okrenuti praznom bijelom zidu ili su šetali na svježem zraku. U oba slučaja proizveli su dvostruko više kreativnih odgovora u usporedbi s ljudima koji su za to vrijeme sjedili.
„Mislili smo da će rezultati onih koji su hodali na svježem zraku nadmašiti sve ostale, ali i oni koji su hodali na pokretnoj traci, u skučenoj, dosadnoj sobici postigli su jednako dobre rezultate, što nas je iznenadilo”, rekla je Oppezzo.
Istraživanje je također pokazalo da to kreativno nadahnuće traje još neko vrijeme nakon što osoba prestane hodati.
No, nisu svi misaoni procesi jednaki. Dok studija pokazuje da hodanje potiče proces kreativnog pronalaženja rješenja za određene probleme, ono nema naročit učinak na vrstu usmjerenog razmišljanja potrebnog za konkretne, pojedinačne odgovore.
„Naši rezultati ne znače da bi sve zadatke na poslu trebali rješavati hodajući, ali oni koji zahtijevaju svježu prespektivu i nove ideje, sigurno će imati koristi od toga”, rekla je Opezzo. „Produktivna kreativnost uključuje niz koraka, od ideje do njene realizacije, a ovo istraživanje pokazalo je da su prednosti hodanja usmjerena na ‘divergentni’ element kreativnog mišljenja, a ne „konvergentni“ ili onaj koji ima karakteristiku usmjerenog, fokusiranog razmišljanja”.
„Ne tvrdimo da će vas hodanje pretvoriti u Michelangela, ali će sigurno pomoći u početnoj fazi kreativnog stvaranja”, zaključila je Oppezzo.
Svi već sve znamo o tome koliko je važna tjelesna aktivnost i koliko je prečesto sjedenje nezdravo, a ova studija je samo još jedan dodatni razlog da integriramo tjelesne aktivnosti u svoj dnevni raspored. Ne samo da ćemo biti zdraviji, nego i inovativniji.
