Mercatorove kartografske projekcije. (Credit: Strebe / Wikimedia Commons)
Istina je da svaka zemljopisna karta laže, no razlika je u tome o kojoj stvari pojedina karta točno laže. Primjerice, Mercatorove kartografske projekcije – jedne od najčešće korištenih – precjenjuju područja daleko od ekvatora. Goodeova pak projekcija pokazuje kontinente koji veličinom odgovaraju jedni drugima, ali s brojnim prekidima i iskrivljenim udaljenostima.
(Credit: Strebe / Wikimedia Commons)
Ta dodavanja i oduzimanja oduvijek predstavljaju problem u kartografiji. Razlog tomu leži u projekciji koja nastaje kao posljedica pokušaja okretanja sferičnog globusa u jednoj ravnini.
Jedna od najpoznatijih projekcija je ona Mercatorova, ali naravno, i ona ima svoje nedostatke. Jer zapravo, Afrika je 14 puta veća od Grenlanda, Kanada je samo 1.2 puta veća od SAD-a, a Antarktika definitivno nije tako kolosalan kontinent kakvim ga se prikazuje.
Međutim, nemojte misliti da su Mercatorove projekcije loše karte. Nisu. Karte prikazuju „realne udaljenosti između bilo koje dvije točke“ i postale su nezaobilazne u nautičkoj navigaciji.
Budući da ne postoji savršena karta za svaku prigodu, najbolje je definirati za što nam određena zemljopisna karta treba, a potom odvagnuti sve prednosti i nedostatke svake od njih kako bismo što lakše postigli željeni cilj.
