Connect with us

Znanost

Žene manje govore kad su u manjini

Društvene znanosti

Žene manje govore kad su u manjini

Novi eksperimenti o grupnom odlučivanju pokazuju da je posjedovanje mjesta za stolom vrlo različito od posjedovanja glasa za odluku. Znanstvenici na američkim sveučilištima Brigham Young (BYU) i Princeton istražili su govore li žene manje od muškaraca kada grupa surađuje u rješavanju problema. U većini skupina koje su proučavali, vrijeme tijekom kojeg su žene govorile trajalo je znatno kraće od njihove proporcionalne zastupljenosti, dosežući i 75% manje vremena koliko su govorili muškarci.

Novu studiju je objavio vrhunski akademski časopis političkih znanosti, American Political Science Review.
“Žene imaju nešto jedinstveno i važno dodati grupi, a to se gubi barem pod nekim okolnostima”, rekao je Chris Karpowitz, vodeći autor studije i politolog na BYU-u.

Međutim, tu se javlja iznimka od ovog pravila ravnopravnosti sudjelovanja. Vremenska nejednakost je nestala kada su istraživači uputili sudionike da odluku donose jednoglasno umjesto glasovanjem većine.

Rezultati su pokazali da je metoda izgradnje konsenzusa posebno osnažila žene kada su bile u manjini u odnosu na muškarce u svojoj grupi. Koautor studije Tali Mendelberg s Princetona kaže da se ti rezultati mogu primijeniti na mnoge različite skupine.

“U školskim odborima, upravnim odborima organizacija i tvrtki, kao i zakonodavnim odborima, žene su često u brojčanoj manjini, a skupina kod donošenja odluke koristi pravilo odlučivanja većinskim brojem glasova”, rekao je Mendelberg. “Takve postavke će proizvesti dramatičnu nejednakost u trajanju vremena za govorenje žena kao i na brojne druge načine. Tako je manje vjerojatno da će žene biti doživljene kao utjecajni članovi skupine, kao i to da će one same sebe vidjeti u tom svjetlu te da će osjetiti da se njihov glas čuje.”

Za svoje su eksperimente Karpowitz i Mendelberg regrutirali ljude da budu dio grupe i razgovaraju o najboljem načinu za raspodjelu novca kojeg su zajedno zaradili na hipotetskom zadatku. Sve u svemu, istraživači su promatrali 94 skupine od po najmanje pet ljudi.

U prosjeku, skupine su raspravljale po 25 minuta prije rješavanja tog pitanja. Sudionici su glasovali tajnim glasovanjem, ali polovica promatranih skupina slijedila je načelo odlučivanja većinom, dok je druga polovica odlučivala samo jednoglasnom odlukom.

Znakovito je da su skupine donijele različite odluke o raspodjeli novca i razini velikodušnosti prema najniže rangiranom članu skupine, ovisno o participaciji žena pri odlučivanju.

“Kad su žene više sudjelovale, donijele su jedinstvenu i korisnu perspektivu u raspravi”, rekao je Karpowitz. “Kada one ne govore, u razgovoru gubimo više od samog glasa nekoga tko će reći iste stvari kao i svi drugi.”

Izvor: Brigham Young University

Nastavi čitati

Kao magistar informacijske znanosti, iz profesionalnih razloga posebno prati razvoj kako gospodarskih i znanstvenih prilika u zemlji i svijetu, tako i općih kulturnih i drugih događanja poput razvoja tehnologije i njezinog utjecaja na društvo.

5 komentara

5 Comments

  1. Ilija Ilic

    11 listopada, 2012 kod 5:57 am

    Nikad one ne govore manje .

  2. Vesna Franelić

    11 listopada, 2012 kod 7:52 am

    moje iskustvo naročito iz škole jest da blebeću samo dečkii, specijalno kad je cura manje u razredu. A s drugih poslova je iskustvo da možeš, ako si žensko u manjini ,doći do rijeći samo ako svih nadvičeš. Iskustvo iz obitelj jei da niko ne čuje mene dok ne lupim šakom po stolu. i to je gorka istina. Muškarci su definitivno još uvijek čopor

  3. Ljubisa Nikolic

    11 listopada, 2012 kod 9:12 am

    sve zene isto i govore i misle,a kada je u pitanju rad,nije isto…

  4. Igor Lisec

    11 listopada, 2012 kod 1:11 pm

    NIJE ISTINA

  5. Mirko Kuric

    11 listopada, 2012 kod 5:16 pm

    ima tu istine gospođo Franelić!!!

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Društvene znanosti

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh