Takozvana „ženska intuicija” mogla bi imati biološko objašnjenje, povezano ss smanjenom prenatalnom izloženosti testosteronu koje žene dobivaju u maternici. To bi moglo uzrokovati intuitivniji stav prema životu od muškaraca. Ovo su rezultati istraživanja koje su proveli španjolski znanstvenici sa Sveučilišta Grenada, Sveučilišta Barcelona Pompeu Fabra, te londonskog Sveučilišta Middlesex. Istraživanje je objavljeno u časopisu Psychoneuroendocrinology.
Prema tom istraživanju, prenatalna izloženost testosteronu uzrokuje razvoj područja mozga koja na neki način određuju bihevioralne trendove i tendencije kroz život svakog pojedinca, uključujući i ljude. Muškarci su izloženi većoj razini testosterona u maternici, zbog kojih su voljniji riskirati i manje su dvosmisleni od žena.
Intuicija se može definirati kao automatski, nesvjesni proces i prema tome zahtijeva malen kognitivan napor. No, može biti definirana i kao refleksivno mišljenje, koje zahtijeva veći napor i svjesnu analizu. Prva definicija bazira se na osjetilima i više je „emotivna”, dok je druga definicija analitična i više „razumna”.
Autori istraživanja zapitali su se ima li prenatalna izloženost testosteronu utjecaja na nedostatak intuicije kod muškaraca, te su proveli seriju istraživanja na 600 studenata s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Grenadi.
Kako bi proveli analizu, koristili su prenatalne markere nazvane „digitalni omjer”. Taj omjer dobiva se kad se podijeli dužina kažiprsta s dužinom prstenjaka na istoj ruci. „Što je manji omjer, veća je prenatalna izloženost testosteronu i, prema tome, veće su „muževne” cerebralne dispozicije, bez obzira na spol osobe. Muškarci, očito, imaju manji prosjek digitalnog omjera nego žene”, ističe Antonio Manuel Espin.
Sudionici su prvo odgovorili na seriju upitnika, između ostalih i test kognitivne refleksije, koji precizno mjeri dihotomiju između intuicije i refleksije. Test kognitivne refleksije sadrži tri jednostavna algebarska pitanja koja, ovisno kako su prezentirana, izazivaju automatske intuitivne, međutim netočne odgovore. Kako bi točno odgovorili, sudionici moraju zastati i razmisliti (reflektirati), te shvatiti da prvo što im pada na pamet nije i točno.
Uz pomoć samo tri pitanja, ovaj test sposoban je predvidjeti širok spektar ponašanja, čak i vrlo neobično širok spektar, u koji ulazi i vjerovanje u Boga ili nadnaravno – koje je povezano s intuitivnim odgovaranjem na pitanja. Najvažniji rezultat ovog testiranja jest: „Žene su sklonije davanju intuitivnih odgovora, dok muškarci odgovaraju promišljenije. Drugim riječima, ovaj su test, koji kažnjava intuitivno mišljenje, muškarci riješili bolje od žena.”
Nakon testa, znanstvenici su skenirali ruke sudionika kako bi izmjerili dužinu prstiju i izračunali digitalni omjer.
Rezultati su bili jasni. Muškarci su bolje riješili test kognitivne refleksije, međutim žene koje su pokazivale „muževniji” digitalni omjer, odgovorile su na pitanja isto kao muškarci. Točnije, rezultati su indikatori da je prenatalna izloženost testosteronu uzrok refleksivnijem načinu razmišljanja (promišljanje). Nadalje, taj je efekt jači kod žena.
Autori istraživanja su Antonio Manuel Espina sa Sveučilišta Grenada, Antoni Bosch-Domènech sa Sveučilišta Pompeu Fabra u Barceloni, te Pablo Brañas-Garza s londonskog Sveučilišta Middlesex.
Izvor: University of Granada
