Zidovi u našim domovima možda uskoro postanu spoj organskog dizajna i praćenja kvalitete zraka.
Neal Stewart sa Sveučilišta Tennessee i njegovi kolege objavili su studiju u časopisu Science u kojoj modificirane kućne biljke, kao što je ukrasni duhan, mijenjaju boju pod UV i LED svjetlom kad su izložene tzv. VOC česticama. Te čestice uključuju štetne kemijske spojeve koji mogu biti kratkoročno ili dugoročno negativne za ljudsko zdravlje.
Znanstvenici su surađivali s dizajnerima kako bi spojili svojstva biljaka s estetikom. Tako je došlo do prijedloga izrade zidova u kojima bi raslo takvo bilje.
Nije prvi put da znanstvenici koriste biljke kao biosenzore dizajnirane biotehnologijom. Time se bavi jedna čitava nova grana znanosti zvana sintetska biologija.
Sintetska biologija omogućuje da farmeri uzgajaju kulture otporne na razne nametnike i bolesti bez uporabe otrova. Neal Stewart je dosad već sudjelovao u više studija u kojima su biljke bile dizajnirane da reagiraju na određene uvjete kao što je, primjerice, premalo ili previše prisutnosti dušika.
Takve biljke, recimo, isijavaju sjaj određene boje kad se gledaju pod specijalno dizajniranim filterima. U ovoj konkretnoj studiji Stewart je otišao i korak dalje. Razvijen je koncept koji spaja sintetsku biologiju s estetikom, u kojem se nalaze biosenzorske biljke koje su direktno posađene u specijalno dizajnirane kućne vertikalne vrtove, tj. ukrasne zidove.
Takvi “živi zidovi” sadržavaju biosenzore koji mogu detektirati različita onečišćenja poput plijesni, radonskog plina ili pak visokih koncentracija hlapljivih organskih spojeva, tj. VOC čestica i dušikovih oksida.
Stewart objašnjava kako biosenzori biljaka mogu biti dizajnirani da reagiraju na štetne agense na više različitih načina, kao što bi bilo postupno mijenjanje boje lišća ili upotreba fluorescencije. “Mogu učiniti puno više od ukrašavanja naših prostora”, napominje Stewart. “Mogli bi nas upozoravati na prisutnost opasnosti u našem okruženju”.
Znanstvenici ovu ideju itekako namjeravaju odvesti dalje od samog koncepta pa se uskoro možemo nadati da se cijela priča polako iz laboratorija prenese u naše domove.
