Connect with us

Znanost

Neuroznanost

Životinje su svjesna bića i trebamo ih tretirati kao takva

Sada, kad su znanstvenici sa zakašnjenjem proglasili da sisavci, ptice i mnoge druge vrste životinja imaju svijest, na društvu je da počne djelovati u tom smjeru.

(Credit: Vincent J. Musi, NatGeo)

(Credit: Vincent J. Musi, NatGeo)

Imaju li životinje svijest? To pitanje ima dugu i poštovanja dostojnu povijest. Postavio ga je Charles Darwin kad je razmišljao o evoluciji svijesti. Njegove ideje o evolucijskom kontinuitetu – da su razlike između vrsta razlike u stupnju a ne u vrsti – vode do čvrstog zaključka da ako mi imamo „nešto“, onda i „one“ (druge životinje) to imaju.

Prošle je godine grupa znanstvenika okupljenih na prvoj godišnjoj Konferenciji u spomen Francisu Cricku (engl. Francis Crick Memorial Conference) na Sveučilištu Cambridge, vrlo detaljno raspravljala o tom pitanju. Crick, jedan od otkrivača DNA, proveo je drugi dio svoje karijere proučavajući svijest, te je 1994. godine objavio i knjigu o tome, „Astonishing Hypothesis: The scientific search for the soul“ (prev. „Zaprepašćujuća hipoteza: Znanstvena potraga za dušom“).



Ishod susreta bila je Cambridgeova Deklaracija o svjesnosti (engl. Cambridge Declaration on Consciousness), koju su javno proglasila tri priznata neuroznanstvenika, David Edelman s Instituta za neuroznanosti u  La Jolli (engl. Neurosciences Institute in La Jolla), Philip Low sa Sveučilišta Stanford i Christof Koch s Instituta za tehnologiju u Kaliforniji (engl. California Institute of Technology).

Deklaracija o svjesnosti zaključuje da: „Ne-ljudske životinje imaju neuroanatomsku, neurokemijsku i neuropsihološku podlogu svjesnih stanja u kombinaciji sa sposobnošću pokazivanja namjernih ponašanja. Dakle, dokazi pokazuju da ljudi nisu jedinstveni po pitanju posjedovanja neurološke podloge koja je uzrok svjesnosti. Ne-ljudske životinje, uključujući hobotnice, također posjeduju tu neurološku podlogu.“

Prva reakcija autora ovog teksta; Marca Bekoffa,  na Deklaraciju je bila nevjerica. „Je li nam stvarno bila potrebna službena potvrda očitog?“, pita se on. Mnogi su priznati znanstvenici došli do tog zaključka prije mnogo godina.

No, Deklaracija sadrži i neke propuste. Deklaraciju su potpisali znanstvenici koji se bave laboratorijskim istraživanjima (svi osim jednog); no deklaracija bi imala veći kredibilitet da su u obzir uzete i perspektive istraživača koji su provodili dugotrajna istraživanja i promatranja divljih životinja, neljudskih primata, društvenih mesoždera, kitova, glodavaca i ptica. Također je razočaravajuće da Deklaracija nije uključila ribe, zato što su dokazi koji potkrjepljuju postojanje svijesti kod ove skupine kralješnjaka vrlo uvjerljivi.

Ipak, trebamo pozdraviti objavljivanje ove Deklaracije koja nije namijenjena samo znanstvenicima, jer kako je njen autor Low prije objavljivanja rekao: „Usuglasili smo se da je možda sada vrijeme da se Deklaracija javno objavi. Iako je možda svima u ovoj prostoriji jasno da životinje imaju svijest, ostatku svijeta možda nije jasno.“

Postavljaju se važna pitanja: Hoće li ova Deklaracija nešto promijeniti? Što će znanstvenici i ostali učiniti sada kad su se složili da je svjesnost široko rasprostranjena u životinjskom carstvu?

Nadam se da će se Deklaraciju koristiti kako bi se zaštitile životinje od nasilnih i nečovječnih postupaka. Prečesto se znanstveno znanje o životinjskoj spoznaji, emocijama i svijesti ne priznaje u zakonima za dobrobit životinja. Znamo, na primjer, da miševi, štakori i kokoši pokazuju empatiju, ali to znanje nije implementirano u američki Zakon o dobrobiti životinja (engl. US Federal Animal Welfare Act). Otprilike 25 milijuna tih je životinja, i riba, uključeno u agresivna istraživanja svake godine. One čine više od 95% životinja koje se koriste u istraživanjima u SAD-u. Znanstvena je zajednica neprestano zapanjena time kako oni koji odlučuju o propisima o korištenju životinja zanemaruju te podatke.

No s druge strane, sva zakonodavstva ne ignoriraju znanost. Lisabonski ugovor Europske unije koji je stupio na snagu 1. prosinca 2009. godine, priznaje da su životinje osjećajna bića i poziva zemlje članice da „uzmu u obzir dobrobit životinja vrlo ozbiljno“ pri poljoprivrednoj politici, ribarstvu, prijevozu i prostornoj politici, te pri politici istraživanja i razvoja.

Također, još uvijek postoje znanstveni skeptici o životinjskoj svijesti. U svojoj knjizi, Crick je napisao: “Idealiziranje životinja je sentimentalnost“, te nastavlja da je za mnoge životinje život u zatočeništvu bolji, duži i manje okrutan nego život u divljini.

Slični pogledi još uvijek prevladavaju kod nekih znanstvenika. U svojoj posljednjoj knjizi „Why Animals Matter: Animal consciousness, animal welfare and human well-being“ (prev. „Zašto su životinje bitne: Svijest životinja, dobrobit životinja i dobrobit čovjeka), Marian Stamp Dawkins sa Sveučilišta Oxford tvrdi da još uvijek zaista ne zna imaju li druge životinje svijest i da će ostati skeptična i agnostična, ratoborno agnostična ako je to potrebno. Autor ovog teksta, Marc Bekoff, smatra da Dawkins neobjašnjivo ignorira podatke koje su znanstvenici koristili kako bi oblikovali Deklaraciju i ide tako daleko da tvrdi da je zapravo štetno za životinje ako baziramo odluke o njihovoj dobrobiti na temelju njihove svijesti.

Autor ovog teksta, Marc Bekoff, smatra takvo mišljenje neodgovornim. Oni koji žele naštetiti životinjama lako mogu uzeti mišljenje Dawkinsove kako bi opravdali svoje postupke. Možda će nakon zaključaka koje nam je okupljanje na Cambridgeu dalo na uvid, maknuti „Opasne ideje Dawkinsove“ s polica. Bekoff nadalje kaže da ne razumije kako netko tko je upoznat s literaturom o životinjskoj boli, osjećajima i svijesti može ostati skeptičan i agnostičan o tome posjeduju li životinje svijest.

Pozdravimo Cambridgeovu Deklaraciju o svjesnosti i poradimo na tome da pružimo životinjama zaštitu koju zaslužuju. Nadajmo se da Deklaracija nije jednostavno gesta za pokazivanje, već da je nešto što ima zube, nešto što vodi do akcije. Svi mi bismo trebali iskoristiti ovu priliku da se zaustavi zlostavljanje milijuna svjesnih životinja u ime znanosti, obrazovanja, hrane, mode i zabave. Toliko dugujemo životinjama da koristimo naše znanje, te da pokažemo malo samilosti i suosjećanja u našem postupanju prema njima.

Autor ovog teksta je Marc Bekoff, emeritus ekologije i evolucijske biologije na Sveučilištu Colorado. Napisao je mnoge rasprave i knjige o osjećajima, svijesti i zaštiti životinja.

Izvor: NewScientist

Tražili ste na googlu:

za sta su nam sve zivotinje bitne

Znatiželja pokreće svijet. :)

35 komentara

35 Comments

  1. Gabrijela Bilić

    ožujak 23, 2013 kod 5:49 pm

    !

  2. Mirjana Sabljak

    ožujak 23, 2013 kod 5:50 pm

    pa ja to znam odavno!

  3. Matea Katić

    ožujak 23, 2013 kod 5:51 pm

    aleluja!!!

  4. Irma Vrazicak Coralic

    ožujak 23, 2013 kod 5:52 pm

    Neki ne shvacaju dok im se ne gurne pod nos 🙂

  5. Ars Gratia Artis

    ožujak 23, 2013 kod 5:52 pm

    a dan ima 24 sata.

  6. Juraj Raković

    ožujak 23, 2013 kod 5:53 pm

    Ja to znam zato što JESAM hebena životinja.
    Nitko tko se želi smatrati ozbiljnim znanstvenikom nece povlaciti neku barijeru između covjeka i ostalih životinja, bar ne kada je biologija u pitanju. Djeli nas iskljucivo ineligencija, a ona, cak ni u našem svijetu, nije nešto presudno.

    SVIJEST?
    Naravno da je imaju!

  7. Petar Pan Petrovich

    ožujak 23, 2013 kod 5:55 pm

    pametniji od Homo Sapiensa 🙂

  8. Kristian Stancin

    ožujak 23, 2013 kod 5:55 pm

    Žalosno da se takvo što uopće treba “proglasiti”.

  9. Dominik Domitrek

    ožujak 23, 2013 kod 5:58 pm

    To ste sad otkrili po novom, za to mi netreba nikakav znanstvenik ili bilo tko da shvatim da su životinje svjesna bića. Logički je da ako smo mi svjesni da su i oni, svi smo na kraju krajeva iz iste bakterije proizašli…

  10. Branko Štrbac

    ožujak 23, 2013 kod 6:00 pm

    Isto vrojedi i za biljke!

  11. Петар Вучинић

    ožujak 23, 2013 kod 6:03 pm

    Pa kad su svjesna sto laju u 5 ujutru kad znaju da spavam..?! :\

  12. Tihomir Grgurić

    ožujak 23, 2013 kod 6:06 pm

    Da,mozda mi znamo ali oni koji maltretiraju svoje “kucne ljubimce” i dr zivotinje to ne mogu i ne zele shvatit.

  13. Aleksandra Novogradec

    ožujak 23, 2013 kod 6:06 pm

    Imaju svijest kao sto je i mi imamo. Samo debili mogu tvrditi drugacije.

  14. Aleksandra Novogradec

    ožujak 23, 2013 kod 6:08 pm

    Makar mnogima nedostaje, slobodne volje, a i to je iluzija

  15. Lea Leppard

    ožujak 23, 2013 kod 6:09 pm

    ma daj!

  16. Božidar Špišić

    ožujak 23, 2013 kod 6:09 pm

    pas laje zato što mu je takva priroda, ne zna da priča, hebiga….svašta bi mi čuli od njih da mogu pričati…

  17. Crni Tigar

    ožujak 23, 2013 kod 6:11 pm

    I biljke ne treba lomiti

  18. Jasna Jost

    ožujak 23, 2013 kod 6:33 pm

    a mi lajemo, pricamo i sve zavrsi u prazno

  19. Krkač Krkić

    ožujak 23, 2013 kod 6:38 pm

    1.Nadji malo L i netko ce te poljubiti:LLLLLLLLLlLLLLLLLL
    2.Sad nadji slovo N:MMMMNMMMM
    3.Zamisli jedan od brojeva 10,9,8,7,6,5,4,3,2,1
    4.Sad zatvori oči i poželi nešto
    5.Ovo stavi na 5 komentara ili 5 grupa
    Imas 30 min. ili će tvoja želja biti suprotna

  20. Vladislav Horžić

    ožujak 23, 2013 kod 6:42 pm

    Ne znam što će crkva reći na to ?!? Puno ljudi je baš zbog takvih nazora,okrutno prema životinjama !

  21. Stanislav Knezi

    ožujak 23, 2013 kod 6:47 pm

    naprimer lav,krokodil ,vuk,…pa amebe..itd.znam sta im je na pameti.

  22. Zoran Kozicar

    ožujak 23, 2013 kod 6:55 pm

    pa to svaka baba zna. a ovi otkrivaju mlaku vodu. zoli boze pare koje su bacene za njihovo skolovanje

  23. Petra Šarić

    ožujak 23, 2013 kod 7:01 pm

    svjestan je…..Sve sto je zivo je svjesno…samo je pitanje koliko….imate i ljude koji su svjesni (ali takvih je malo)…Ostatak jednostavno zivi u amneziji cjeli zivot bez da to zna i misli da zivi u realnosti a istgovremeno ga pucaju sa lazima sa svih strana!

  24. Foger Roderer

    ožujak 23, 2013 kod 7:30 pm

    i ljudi su svjesni pa da prežive trpe što ne vole… drago mi je da brinete za životinje….

  25. Milan Paunovic

    ožujak 23, 2013 kod 7:35 pm

    psi su najbolji prijatelji covjeku i najzahvalnija bica

  26. Milan Paunovic

    ožujak 23, 2013 kod 7:35 pm

    zato im treba svu paznju posvetiti kao nagradu

  27. Zvonimir Kurtanjek

    ožujak 23, 2013 kod 8:41 pm

    Svaki dan radim sa životinjama i to sam znao davno prije njih 😉

  28. Ivona D BlekMeđik

    ožujak 23, 2013 kod 8:48 pm

    Ajde hvala bogu dočekali smo i to! E sad još da preodgojimo narod da i usvoji ovo e onda smo možda na konju.

  29. Luka Rusa

    ožujak 23, 2013 kod 9:16 pm

    ovi znanost ekipa me svaki dan sve vise podsjecaju na neku djecu

  30. Ivana Burnum

    ožujak 23, 2013 kod 10:34 pm

    to se zna odavno. E sad još da ih prestanete mučiti u laboratorijima, klaonicama…. onda tek možemo reći da smo na zelenoj grani

  31. Marko Martinović

    ožujak 23, 2013 kod 10:55 pm

    …niti ljudi nisu svjesna bića (imaju potencijal)

  32. Valter Zubović

    ožujak 24, 2013 kod 10:22 am

    Ovaj pas sa slike zuri u kobasicu.

  33. Kvisko Panter

    ožujak 24, 2013 kod 10:53 am

    Ljudi su stoka,ima ih previše i svakim danom sve su gori

  34. Mirko Kuric

    ožujak 25, 2013 kod 9:41 pm

    i veliki dio voli bifteke.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Neuroznanost

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh