Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Neuroznanost

Zna li naš mozak razliku između pjevanja i pričanja?

Foto: Pixabay

Po prvi put ikada, neuroznanstvenici s MIT-a su uspjeli identificirati neurone u mozgu koji se aktiviraju kada slušamo kada netko pjeva. Otkriveni neuroni su smješteni u slušnom korteksu. Zanimljivo, ti neuroni se ne aktiviraju kada slušamo dok netko priča, niti se aktiviraju kada slušamo glazbu, aktiviraju se samo kada čujemo da netko pjeva.

Rad se temelji na istraživanju objavljenom 2015. u kojemu je istraživački tim koristio funkcionalnu magnetsku rezonancu (fMRI) kako bi identificirao populaciju neurona u slušnom korteksu mozga koji specifično reagira na glazbu. U ovom radu su znanstvenici koristili snimke električne aktivnosti mozga, što daje puno preciznije informacije od fMRI.

Novootkriveni neuroni se nalaze pored grupe neurona koja reagira na glazbu (ali ne i na pjevanje). Te dvije grupe neurona se nalaze toliko blizu da ih u istraživanju iz 2015. jednostavno nije bilo moguće razlikovati. No, korištenjem intrakranijalnih snimki se postigla bolja rezolucija te su se te dvije grupe sada mogle jasno razlikovati.

Starija istraživanja

U svojoj studiji iz 2015. godine, znanstvenici su koristili fMRI za skeniranje mozga sudionika dok su slušali zbirku od 165 zvukova, uključujući različite vrste govora i glazbe, kao i svakodnevne zvukove poput tapkanja prstima ili laveža psa. U tom istraživanju je ujedno i primijenjena nova analiza rezultata fMRI koja je rezultirala identifikacijom šest neuralnih populacija. Svaka od tih populacija je imala određen obrazac odgovora.

U ovom novom istraživanju, primjenjuje se tehnika elektrokortikografije (ECoG) koja omogućuje bilježenje električne aktivnosti pomoću elektroda postavljenih unutar lubanje. Naravno, sama metoda pruža puno bolju rezoluciju od fMRI ali isto tako je i puno invazivnija. Ta nova tehnika je dokazala da se ipak ne nalazi šest neuralnih populacija koje reagiraju na zvuk, nego ih je očito više.

Uloga novootkrivenih neurona je za sad potpuno nepoznata te će biti potrebna daljnja istraživanja da bi se to utvrdilo. Tko zna, možda se jednog dana aktivnost tih neurona bude koristila za detekciju pjeva li netko dobro ili ne, ovisno o postotku aktiviranih neurona.

Možda će vas zanimati

Energija i gorivo

Kako nastaje nafta? Ovo pitanje otvara vrata u fascinantni svijet geoloških procesa nafte i tajanstvenog putovanja koje sirova nafta prolazi tijekom milijuna godina prije...

Biljke i životinje

Kada razmišljamo o svijesti, često se ograničavamo na ljudsku perspektivu. No, što ako vam kažemo da svijet oko nas, pun raznolikih životinjskih vrsta, od...

Geografija i geologija

Zašto je more slano? Ovo pitanje jednako intrigira znatiželjnike i znanstvenike, otkrivajući duboku povezanost između geologije, kemije i ekologije naše planete. Oceani pokrivaju preko...

Na rubu znanosti

Fizičar Melvin Vopson nedavno je objavio rezultate svoje studije koja sugerira postojanje novog zakona fizike, zvanog “drugi zakon infodinamike”. Prema Vopsonu, ovaj zakon može...