Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Neuroznanost

Zna li naš mozak razliku između pjevanja i pričanja?

Foto: Pixabay

Po prvi put ikada, neuroznanstvenici s MIT-a su uspjeli identificirati neurone u mozgu koji se aktiviraju kada slušamo kada netko pjeva. Otkriveni neuroni su smješteni u slušnom korteksu. Zanimljivo, ti neuroni se ne aktiviraju kada slušamo dok netko priča, niti se aktiviraju kada slušamo glazbu, aktiviraju se samo kada čujemo da netko pjeva.

Rad se temelji na istraživanju objavljenom 2015. u kojemu je istraživački tim koristio funkcionalnu magnetsku rezonancu (fMRI) kako bi identificirao populaciju neurona u slušnom korteksu mozga koji specifično reagira na glazbu. U ovom radu su znanstvenici koristili snimke električne aktivnosti mozga, što daje puno preciznije informacije od fMRI.

Novootkriveni neuroni se nalaze pored grupe neurona koja reagira na glazbu (ali ne i na pjevanje). Te dvije grupe neurona se nalaze toliko blizu da ih u istraživanju iz 2015. jednostavno nije bilo moguće razlikovati. No, korištenjem intrakranijalnih snimki se postigla bolja rezolucija te su se te dvije grupe sada mogle jasno razlikovati.

Starija istraživanja

U svojoj studiji iz 2015. godine, znanstvenici su koristili fMRI za skeniranje mozga sudionika dok su slušali zbirku od 165 zvukova, uključujući različite vrste govora i glazbe, kao i svakodnevne zvukove poput tapkanja prstima ili laveža psa. U tom istraživanju je ujedno i primijenjena nova analiza rezultata fMRI koja je rezultirala identifikacijom šest neuralnih populacija. Svaka od tih populacija je imala određen obrazac odgovora.

U ovom novom istraživanju, primjenjuje se tehnika elektrokortikografije (ECoG) koja omogućuje bilježenje električne aktivnosti pomoću elektroda postavljenih unutar lubanje. Naravno, sama metoda pruža puno bolju rezoluciju od fMRI ali isto tako je i puno invazivnija. Ta nova tehnika je dokazala da se ipak ne nalazi šest neuralnih populacija koje reagiraju na zvuk, nego ih je očito više.

Uloga novootkrivenih neurona je za sad potpuno nepoznata te će biti potrebna daljnja istraživanja da bi se to utvrdilo. Tko zna, možda se jednog dana aktivnost tih neurona bude koristila za detekciju pjeva li netko dobro ili ne, ovisno o postotku aktiviranih neurona.

Možda će vas zanimati

Oboljenja i poremećaji

Depresija i njeni simptomi nisu samo prolazna tuga, loš dan ili osjećaj iscrpljenosti nakon napornog razdoblja. Kada se nisko raspoloženje, gubitak interesa, pad energije...

Biljke i životinje

Zaštićene životinje u Hrvatskoj dio su našeg prirodnog bogatstva koje sve češće dolazi u opasnost. Kada govorimo o zaštićenim životinjama u Hrvatskoj, govorimo o...

Alternativna medicina

Biljna medicina može biti dobar prvi korak prema zdravijem životu, ali samo kada joj pristupimo informirano, umjereno i bez iluzije da je svaka biljka...

Evolucija

Fosili nam doista dokazuju da je povijest živa jer nisu samo kameni ostaci prošlosti, nego stvarni tragovi života koji nam otkrivaju kako su nekada...