Problem je, izgleda, samo u formi.
Ako se pitate zašto vaša obitelj i prijatelji jednostavno ne razumiju vaše razborite političke argumente na Facebooku – vjerojatno bi bilo dobro zatražiti ih da vas slušaju – doslovno. Jedna studija pokazala je da ključ pridobivanja ljudi na vašu stranu možda leži u verbalnom, a ne pisanom obliku.
U radu objavljenom u stručnom časopisu Psychological Science, znanstvenici sa sveučilišta u Kaliforniji, Berkeley i sveučilišta u Chicagu utvrdili su da će ljudi koji ulaze u verbalne debate o raznim političkim pitanjima vjerojatnije biti uvjereni argumentima njihovih protivnika ako ih čuju, za razliku od onih argumenata koje samo pročitaju.
Tijekom provođenja ankete za studiju, od ukupno 300 ljudi je zatraženo da gledaju, slušaju ili čitaju razne argumente o ratu, abortusu i različitim žanrovima glazbe te da zatim procijene koliko je vješto osoba prenijela argument.
Znanstvenici tvrde da su oni koji se nisu slagali s argumentom nastojali ”dehumanizirati” komunikatora i smatrali su ”da ima umanjen kapacitet za razmišljanje ili osjećaje”, ali to se zbivalo mnogo rjeđe kada bi čuli njihov glas ili vidjeli ga da govori.
Juliana Schroeder s Berkeleya je rekla kako je to zbog toga što komunikacija putem glasa čini osobu koja govori više razumnom i ljudskom. ”Jedan od nas je pročitao izvod iz govora tiskanog u novinama od političara s čijim se stajalištima nije slagao”, izjavila je. ”Sljedećeg tjedna je čuo istu govornu snimku na radio stanici. Bio je šokiran time koliko je drugačija njegova reakcija prema političaru bila kada je pročitao izvod u usporedbi s onim što je čuo. Kad je bio pročitao izjavu, političar mu se doimao kao idiot, ali kada ju je čuo, političar mu je odjednom zvučao razumnije.”
”Kad dvoje ljudi imaju različita uvjerenja, postoji tendencija ne samo da prepoznaju razlike u mišljenju, već i da omalovažavaju um suprotne strane. Budući da se um druge osobe ne može doživjeti direktno, njegova kvaliteta mora biti zaključena iz indirektnih znakova.”
Dr. Schroeder je rekla i da se nada kako će ova studija pomoći u objašnjavanju toga zbog čega društvene mreže imaju takav polarizirajući utjecaj na političke debate u posljednjih nekoliko godina.
”Puno ljudi dobiva većinu svojih vijesti putem društvenih medija. To može biti dehumanizirajuće i može povećati polarizaciju. Lako je zamisliti kako bi to moglo postati ciklično, dehumanizacija dovodi do više polarizacije koja vodi do više dehumanizacije,” zaključila je dr. Schroeder.
