Connect with us

Hi, what are you looking for?

Znanost tvrdi da su psi pametniji od mačaka

Već dugo traje rasprava o tome tko je pametniji – psi ili mačke? Zagovornici pseće vrste smatraju psa pametnijim zbog sposobnosti da ih se trenira, dok ljubitelji mačaka tvrde da nonšalantnost, neovisnost i visoki standardi čine mačke daleko superiornijim bićima. Na kraju krajeva, mačke se nekad obožavalo kao bogove.

Međutim, čini se da je znanost donijela nove dokaze, nešto što će donijeti samouvjereno zadovoljstvo svakoj „psećoj osobi“. Ispada da psi imaju puno više neurona u kori velikog mozga (cerebralni korteks) od mačaka. Ove posebne stanice povezane su s različitim znakovima inteligencije poput razmišljanja, planiranja i kompleksnog ponašanja.

Objavljena u časopisu Frontiers in Neuroanatomy, studija nije usredotočena samo na naše omiljene kućne ljubimce. Međunarodni tim znanstvenika proučavao je mozgove raznih vrsta mesojeda. Zanimljivo je da samo manje vrste – psi i manje – imaju veće gustoće kortikalnih neurona. Prugaste hijene imaju ih manje od pasa, primjerice, a smeđi medvjedi imaju isti broj kao i mačke.

U međuvremenu, rakuni, unatoč malom mozgu veličine mačkinog, imaju neurona koliko i psi, što ih čini „usporedivima s primatima u gustoći neurona“, i stoga su prilično pametni. Nije ni čudo što mogu riješiti zagonetke i poznati su po tome što su lukavi lopovi.

Štoviše, pripitomljavanje nije imalo nikakvog utjecaja na kompoziciju neurona u mozgovima mesojeda testiranih u studiji.

„Vjerujem da apsolutni broj neurona koje životinja ima, osobito u cerebralnom korteksu, određuje bogatstvo njihovog unutarnjeg mentalnog stanja i njihovu sposobnost predviđanja što će se dogoditi u njihovom okruženju na osnovi prošlih iskustava“, rekla je autorica studije Suzana Herculano-Houzel sa Sveučilišta Vanderbilt u priopćenju.

Tim je utvrdio da psi imaju oko 530 milijuna kortikalnih neurona u mozgu, dok mačke imaju samo 250 milijuna. Za usporedbu, ljudi imaju 16 milijardi. No prije nego što postanete previše samozadovoljni s time koliko su ljudi pametni: bjelogrli dupini imaju 37 milijardi. Zapravo, prema članku u časopisu Scientific American Mind iz 2016. godine, ovo „poništava tvrdnju da ljudi imaju više živčanih stanica tamo gdje je to bitno, od svih drugih vrsta na planeti“.

Istraživači su u ovoj posljednjoj studiji odlučili analizirati mesojede zbog širokog raspona veličina koje mogu imati – od moćnog polarnog medvjeda do male lasice – i zbog činjenice da mesojedi uključuju i divlje i domaće životinje. Tim je proučavao mozgove osam vrsta: feretke, mungosi, rakuni, mačke, psi, hijene, lavovi i smeđi medvjedi.

Prije proučavanja, predvidjeli su da će ova stvorenja imati više kortikalnih neurona od biljojeda koje love. No, na njihovo iznenađenje, otkrili su da je omjer neurona i veličine mozga kod malih i srednje velikih mesojeda zapravo jednak kao kod biljojeda, a kod većih mesojeda poput medvjeda, bio je manji. Iako je veličina uzorka u ovoj studiji bila mala, čini se da životinje koje su plijen trebaju veću inteligenciju za bijeg nego što im obično pripisujemo.

Niže brojke kortikalnih neurona kod velikih mesojeda vjerojatno je posljedica energije koju mozak zahtijeva – što se tiče energije, mozak je naš najskuplji organ.

„Hranjenje mesom uglavnom se smatra rješenjem za energetske probleme, ali u retrospektivi je jasno da mesojedstvo mora nametnuti osjetljivu ravnotežu između količine mozga i tijela koje vrsta može priuštiti“, rekla je Herculano-Houzel u izjavi.

Dakle, psi su pametniji od mačaka, ali gustoća neurona u kori velikog mozga nije konačno i jedino mjerilo inteligencije. „Postoje brojni načini koje je priroda otkrila kako bi osmislila naše mozgove – a mi pokušavamo shvatiti kakvu razliku oni čine“, objasnila je Herculano-Herzel.

Možda će vas zanimati

Znanost

Bobi iz Portugala službeno je postao najstariji pas svih vremena, a oborio je Guinnessov rekord star skoro čitavo jedno stoljeće. Prethodni rekorder bio je...

Jeste li ikad razbijali glavu oko toga gdje ste ostavili ključeve od automobila? Kada ih konačno nađete, možete zahvaliti hipokampusu, dijelu mozga odgovornom za...

Konačno smo završili s pisanjem članka. Znojimo se oko izbora riječi i njihove organizacije kako bi najučinkovitije prenijeli poruku teksta. Češljamo tekst u potrazi...

Znanstvenici su identificirali genetičku razliku između pripitomljenih pasa i vukova koja bi mogla baciti svjetlo na društvenu interakciju između pasa i ljudi. Rezultati studije...

Advertisement