Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Wellness i prehrana

Znanstvenici dokazali zašto je preskakanje večere korisno za zdravlje i mršavljenje

Istraživanje koje je nedavno objavljeno u časopisu Obesity pokazalo je da na kilograme ne utječe samo kalorijska vrijednost obroka, nego i vrijeme u kojem ga jedemo.

“Konzumacija obroka u skladu s cirkadijskim ritmom, što ranije, utječe na smanjenje tjelesne težine i poboljšanje metabolizma”, kažu autori studije za portal Medical News Today. Dodaju i kako istraživanjem nije razjašnjeno koji top mehanizmi djeluju na gubitak kilograma.

Prije nego uskočite u kupaći kostim: Jednodnevni plan prehrane za ‘ravnanje’ trbuha
Znanstvenici su ispitanike podijelili u dvije skupine. Obje skupine jele su tri obroka dnevno četiri dana, ali u različito vrijeme. Svi ispitanici bili su dobrog zdravlja, u dobi od 20 do 45 godina.
Jedna skupina jela je doručak u osam sati ujutro, a drugi obrok u 14 sati. Potom ništa nije jela do idućeg doručka. Kontrolna grupa jela je doručak u osam sati ujutro, ručak u 14 sati i večeru u 20 sati.

Keto smoothie – za sve one koji ne jedu voće
Nakon četiri dana takvog režima ispitanici su podvrgnuti mjerenju metaboličkih funkcija koje je uključivalo sagorijevanje kalorija. Potom su odgovarali na pitanja o gladi i apetitu te im je iz uzorka urina i krvi koji su uzimani ujutro i navečer mjeren hormon gladi.

Rezultati su pokazali da u sagorijevanju kalorija nema velikih razlika među skupinama. Osobe kojima je razmak između zadnjeg obroka u danu i prvog u idućem danu bio veći, manje su osjećale glad i nižu razinu hormona gladi su imale u organizmu. Pokazalo se i da je ta skupina sagorjela više masnoća u 24 sata.

Zaključak studije je da veći razmak između posljednjeg i prvog obroka potiče gubljenje masnoća, odnosno pomaže tijelu da se prebaci sa sagorijevanja ugljikohidrata u sagorijevanje kalorija te na taj način stvara energiju.

Možda će vas zanimati

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...

Arheologija i paleontologija

Između 2575. i 2465. prije nove ere, grandiozne piramide u Gizi nikle su kao posljednja počivališta faraona Kufua, Kafrea i Menkaurea. No, zagonetka o...

Neuroznanost

Neuroplastičnost, fascinantna sposobnost našeg mozga da se mijenja i prilagođava tijekom cijelog života, temelj je na kojem počiva naša sposobnost učenja, prilagodbe i oporavka....