Connect with us

Hi, what are you looking for?

Znanstvenici identificirali gen koji je povezan s vitkošću

Međunarodni tim znanstvenika izjavio je da su identificirali genetsku varijantu jedinstvenu za vitke osobe poznatu kao ALK gen.

Foto: Pixabay

Svi već znamo da postoje ljudi koji ne provedu ni minutu u teretani, koji jedu sve što požele, a pritom i dalje ostaju vitki. Prema novom, preliminarnom istraživanju, objavljenom u časopisu Cell, znanstvenici su možda otkrili gen koji pomaže tim super vitkim pojedincima da ostanu tako vitki, što potencijalno otvara novu granicu u tretmanima za rješavanje pretilosti.

Međunarodni tim znanstvenika izjavio je da su identificirali genetsku varijantu jedinstvenu za vitke osobe poznatu kao ALK gen.

Ovaj gen stvara protein koji se zove anaplastična limfomska kinaza, koji je uključen u rast stanica. Naveli su ovu varijantu nakon što su pregledali DNK uzorke i kliničke podatke više od 47.000 zdravih ljudi u Estoniji starosti između 20 i 44 godine, prenosi CNN.

“Estonska biobanka je veoma jedinstvena po svojim detaljima”, rekao je stariji autor istraživanja Josef Penninger, profesor na odjelu medicinske genetike i direktor Life Sciences Instituta na Sveučilištu u Britanskoj Kolumbiji.

“Pogledali smo genetske mape ljudi s indeksom tjelesne mase ispod 18 i usporedili ih s onima normalne težine i otkrili genetsku varijantu koja je u korelaciji s vitkošću”, rekao je Penninger.

Tim je potom ispitao kako ALK gen funkcionira kod miševa i muha. Stephen O’Rahilly, profesor i šef odjela za kliničku biokemiju i direktor odjela za metaboličke bolesti na Sveučilištu u Cambridgeu, rekao je da istraživanje nije “konačno”, ali je “vrlo zanimljivo”.

Profesor O’Rahilly, koji nije bio uključen u istraživanje, dodao je da “to sigurno povećava interes za inhibiciju ALK7 kao terapijsku strategiju za liječenje pretilosti.”

Znanstvenici već znaju da mutirani oblik ALK gena i proteina može pokrenuti razvoj tumora, navodi se u istraživanju. Mutirani oblici gena i proteina nađeni su kod staničnog karcinoma pluća, anaplastičnog velikostaničnog limfoma i neuroblastoma te raka mozga.

Ovo novo otkriće ukazuje na to da različite mutacija gena mogu imati važnu ulogu kod vitkosti i otpornosti na dobivanje kilograma.

Kako bi to testirali, znanstvenici su proveli eksperimente na mušicama i miševima. Otkrili su da je brisanjem ovog gena došlo do tanjih verzija tih muha i miševa.

“Dali smo miševima McDonald’s hranu. Normalni miševi su postali punašni, a oni bez ALK-a ostali su mršavi”, rekao je Penninger.

Istraživački tim koji je radio na miševima ukazuje i na to da ALK gen upućuje masno tkivo na sagorijevanje više masti iz hrane. O’Rahilly je opisao studije na životinjama kao „dobro odrađene“, ali je napomenuo kako su genetske varijacije koje su povezane s nižim indeksom tjelesne mase u Estonskoj biobanci „skromne“ i ne tako velike da bi ih mnogi stručnjaci na tom polju prihvatili kao „definitivne“.

Međutim, rekao je da su prethodne studije kod puno veće populacije pokazale sugestivni, ali ne i jak signal o povezanosti s tjelesnom težinom u tom području genoma i malo je vjerojatno da će varijacija biti jedinstvena za Estonce.

Profesor Penninger je rekao da bi liječenja namijenjena genima mogla pomoći znanstvenicima u borbi protiv pretilosti u budućnosti.

“Ako razmislite o tome, realno je da bi mogli isključiti ALK i smanjiti ALK funkciju da vidimo hoćemo li i dalje ostati vitki” izjavio je Penninger i nadodao:

“ALK inhibitori se već koriste u liječenju raka. To je targetirano. Možda bi mogli inhibirati ALK, zapravo, to ćemo pokušati napraviti u budućnosti.”

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Možda će vas zanimati

Tehnologija

Istraživači s Imperial College u Londonu u Velikoj Britaniji razvili su fleksibilni sustav katetera koji je dizajniran da omogući pristup i liječenje dubokih područja...

Znanost

Prema podacima Nacionalne zaklade za bubrege, kronična bolest bubrega (CKD) dovodi do više smrtnih slučajeva nego rak dojke ili prostate te pogađa oko 37...

Znanost

Prema navodima španjolskog Nacionalnog centra za istraživanje raka (CNIO), 36-godišnjakinji je prvi tumor dijagnosticiran dok je bila beba, a drugi tumori uslijedili su u...

U indonezijskoj špilji otkriveni su skeletni ostaci čovjeka kojem je amputirana noga. Procjenjuje se da su ostaci stari oko 31.000 godina, što je do...

Advertisement