Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Biljke i životinje

Znanstvenici korak bliže razumijevanju evolucijske enigme: kako su se od peraja razvili udovi?

U periodu u kojem se sada nalazimo, prilično je sigurno pred širom populacijom izjaviti kako su se ljudi razvili od majmuna (ili točnije, kako smo se razvili od zajedničkoga pretka).

No, ono što ljudi često zaboravljaju jest da se ovo zbilo relativno nedavno, odnosno, evolucija je tekla milijunima i milijunima godina prije nego što se bilo kakav oblik čovjeka/majmuna pojavio na licu Zemlje, piše Geekosystem. Dapače, naš pradavni predak moralo je biti biće nalik ribi koje se, iz samo njemu poznatih razloga, odlučilo pobuniti protiv tadašnjega statusa quo, otisnuti se na čvrsto tlo i kroz generacije i generacije od peraja razviti prve udove.

Istraživanje, kojeg su proveli dr. Jose Luis Gomez-Skarmeta i dr. Fernando Casares sa španjolskoga sveučilišta CSIC Pablo de Olavide-Junta de Andalucia, sugerira da je za ovaj povijesni evolucijski iskorak odgovoran gen Hoxd13. Naime, kada su znanstvenici jednoj endemskoj vrsti zebrica dodali dodatnu kopiju ovoga gena, u njihovim tijelima otpočeo je proces pretvaranja peraja u udove vjerojatno nalik onome kod pradavnih riba koje su se otisnule na čvrsto tlo.

Kada je gen Hoxd13 umetnut u embrij zebrice (preciznije u peraju koja je bila u nastajanju), znanstvenici su primijetili kako je otpočeo proces stvaranja hrskavičnoga tkiva, a ne specifičnoga tkiva od kojega inače nastaju peraje kod ovih malenih riba. Vodeći se ovim nalazima istraživači su se upitali je li kontrolni element koji regulira gen Hoxd13 odgovoran za povećanje produkcije ovoga specifičnog gena te posljedično odgovoran i za razvijanje udova od peraja. No, moderne ribe poput zebrice zapravo i nemaju ovaj kontrolni element u svojim tijelima pa znanstvenici nisu ni mogli izravno potaknuti proizvodnju gena Hoxd13 u njihovim tijelima.

Naravno, ovo ih nije zaustavilo nego tek nagnalo da potraže alternativno rješenje. I to na prilično neočekivanom mjestu – u tijelima miševa. Znanstvenici su, naime, kontrolni element za proizvodnju gena Hoxd13 pronašli kod jedne vrste miševa, ekstrahirali ga i zatim ga umetnuli u embrij zebrice. Baš kao što su i predvidjeli, kontrolni element aktivirao je proizvodnju gena Hoxd13 u tijelu ribe. Posljedično, ribe s umetnutim mišjim kontrolnim elementom razvijale su peraje više nalik udovima, nego pripadnici njihove vrste s „normalnim“ genomom.

„Uz pomoć ovoga istraživanja otkrili smo da kod zebrica mišji kontrolni element, zadužen za proizvodnju gena Hoxd13, može potaknuti razvitak rudimentarnih oblika udova. Ovi rezultati sugeriraju da je molekularna mašinerija sposobna za aktivaciju ovoga kontrolnog elementa bila prisutna kod najstarijega zajedničkog pretka životinja s perajama i životinja s razvijenim udovima“, kaže dr. Cesares.

Možda će vas zanimati

Arheologija i paleontologija

Talijanske vlasti nedavno su naletjele na fotografije drevnih etruščanskih artefakata koje su kružile internetom. Na slikama su se našli sarkofazi, urne i pogrebni predmeti,...

Matematika i Ekonomija

Recesija. Već sama riječ može izazvati nelagodu. Čak i ako niste financijski stručnjak, zasigurno ste osjetili kako promjene u gospodarstvu mogu utjecati na vaš...

Fizika

Svjetlost je jedna od najvažnijih pojava u prirodi, omogućujući ne samo vid, već i život kakav poznajemo. No, unatoč njenoj svakodnevnoj prisutnosti, svjetlost ostaje...

Biljke i životinje

Zamislite biljku koja izgleda poput nečega što biste rado dotaknuli — nježni, baršunasti listovi koji podsjećaju na plišanu igračku. No, iza tog privlačnog izgleda...