Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Znanstvenici opisali najveće obiteljsko stablo ikad

Foto: Pixabay

Istraživači s Oxforda nam donose zanimljivo istraživanje. Proveli su mapiranje gena kroz nekoliko generacija te napravili najveće obiteljsko stablo koje postoji. Ovo istraživanje je objavljeno u časopisu Science.

U posljednja dva desetljeća imali smo priliku svjedočiti ubrzanom razvoju genetike. Tek prije dvadeset godina smo uspjeli sekvencionirati ljudski genom, a danas svaki pojedinac može zatražiti genetsko testiranje. Kroz ta dva desetljeća smo uspjeli prikupiti podatke za stotine tisuća pojedinaca. To otvara mogućnost praćenja gena i povezanosti istih kroz nekoliko generacija te geografskih područja.

Do sada je glavni izazov za postizanje ovog cilja bio način kombiniranja podataka iz različitih baza. No, u novoj studiji je objavljen i algoritam koji je razvijen upravo u tu svrhu. Algoritam je razvijen na Sveučilištu Oxford te ima mogućnost kombiniranja podataka iz više izvora i ujedno može uspoređivati milijune sekvenci genoma.

Tko je obuhvaćen istraživanjem?

U istraživanje su bili uključeni i moderni i drevni ljudski genomi. Podaci su prikupljani iz osam različitih baza podataka. Ukupno je analizirano 3 609 pojedinačnih sekvenci genoma iz 215 različitih populacija. Osim toga, drevni genomi koji su uključeni prikupljeni su diljem svijeta i datiraju u starosti raspona 1000 pa do preko 10 000 godina. Algoritam je usporedio genome naših predaka s našima te geografska područja gdje su arheološka nalazišta. Rezultat toga bilo je stvaranje obiteljskog stabla koje sadržava gotovo 27 milijuna članova.

Očekivano, istraživači su utvrdili da su preci živjeli na područjima koja odgovaraju emigracijskom potezu iz Afrike.

Ovo istraživanje je samo prvi korak u detaljnoj analizi svih genetskih varijacija koje danas postoje. Radi se o izuzetno velikom broju genoma tako da ćemo vjerojatno imati priliku čitati nastavak ovog istraživanja kroz nekoliko nadolazećih desetljeća. Kada u konačnici dobijemo sve genetske varijacije, znat ćemo točno koje bolesti imaju gensku podlogu i kakva je to podloga.

Osim što se ovaj algoritam može koristiti na ljudima, može se koristiti i na svim drugim živim bićima.

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Možda će vas zanimati

Prema rezultatima jednog istraživanja na UCL-u (University College London), genetske razlike značajno su povezane s vjerojatnosti kojom ljudi preuzimaju upraviteljske odgovornosti. Studija objavljena na...

Tehnologija

Istraživači s Imperial College u Londonu u Velikoj Britaniji razvili su fleksibilni sustav katetera koji je dizajniran da omogući pristup i liječenje dubokih područja...

Znanost

Prema podacima Nacionalne zaklade za bubrege, kronična bolest bubrega (CKD) dovodi do više smrtnih slučajeva nego rak dojke ili prostate te pogađa oko 37...

Znanost

Prema navodima španjolskog Nacionalnog centra za istraživanje raka (CNIO), 36-godišnjakinji je prvi tumor dijagnosticiran dok je bila beba, a drugi tumori uslijedili su u...

Oglašavanje