Jeste li ovdje jer vas zanima koje sve emocije postoje? Možda ste baš sada u zanimljivoj raspravi s nekim pa želite utvrditi točan odgovor na navedeno pitanje, a možda se osjećate vrlo emotivno i to je u vama pobudilo znatiželju. Koji god razlog leži iza vašeg interesa da saznate koje sve emocije postoje, došli ste na dobro mjesto – otkrit ćemo ponešto o svih 27 emocija!
Što su zapravo emocije?
Pitate li psihologa koje sve emocije postoje i što je emocija, reći će vam da se radi o kratkom i subjektivnom fiziološkom događaju koji nastaje uslijed nekog događaja ili misli. Neuroznanstvenici i doktori emocije će povezati s neuromodulatorima kao što su serotonin, dopamin, adrenalin i slične molekule. Ako pak ovo pitanje pitate filozofa, reći će vam da točan odgovor ne postoji.
Emocije su izuzetno zanimljiv biološki fenomen koji nam pomaže da se prilagodimo svijetu oko sebe. Iako mnogi misle da su emocije samo problem kojeg bi se voljeli riješiti, one nam zapravo pomaže da se prilagodimo okolini i da preživimo u svijetu koji ponekad ne nudi idealne uvjete. Isto tako, svaki će sociolog priznati da su emocije izuzetno bitne jer nam pomažu da se povežemo s drugim ljudima. No, koje sve emocije postoje?
UC Berkeley istraživači otkrivaju 27 emocija
Iako su znali da su emocije spektar, znanstvenici nisu mogli konkretno popisati iste i nisu točno znali koje sve emocije postoje. Problem je u tome što svatko emocije doživljava subjektivno i teško je u ovakvim istraživanjima osigurati mjerodavne varijable i stacionarne uvjete. Ipak, statistika nam može dati uvid u povratne informacije ispitanika i učiniti eksperiment nešto objektivnijim.
Izvorno se smatralo kako postoji samo 6 emocija, a to su sreća, tuga, ljutnja, iznenađenje, strah i nelagoda. Međutim, teško je povjerovati da je odgovor na pitanje koje sve emocije postaje jednoznamenkast, zar ne?
Ova je teorija jako dugo bila na dobrom glasu jer se većina osjećaja mogla kategorizirati u neku od ovih kategorija. Ipak, nastaje potreba da se i ove kategorije pobliže definiraju i da na taj način uspijemo stvoriti neki novi standard.
Kako je istraživanje teklo? Pa, znanstvenici su našli 800 sudionika te ih izložili videozapisima određene tematike. Na taj način su uzeli dovoljno raznolik uzorak da mogu točno odrediti koje sve emocije postoje.
Sveukupno su pripremili preko 2100 videozapisa koji su prikazivali razne događaje – rođenje djeteta, vjenčanja, akrobacije, erotske radnje, prirodne katastrofe, prirodne ljepote, neugodne susrete, padove, poljupce… Zaista, ovi kratki videozapisi dugi deset do dvadeset sekundi vrlo su raznolike prirode.
Ideja je bila da ispitanici pogledaju određen broj videozapisa (ne svih 2100, naravno) i da nakon toga opišu svoje emocije te ćemo tako popisati koje sve emocije postoje. Jedna je grupa emocije opisivala slobodno, dakle svojim riječima, dok je druga dobila popis na kojem je morala označiti emociju.
Rezultat je bio jasan – postoji univerzalno slaganje u vezi toga koji videozapisi pobuđuju kakve emocije! Na taj način su istraživači nakon određenog broja ljudi uspjeli predvidjeti koje će emocije biti izazvane kojim videozapisima. Rezultat anketa i opisa sudionika rezultirao je u interaktivnoj mapi s 27 kategorija emocija. Ako vas zanima koje sve emocije postoje, nastavite čitati.
Znate li nabrojati svih 27 emocija?
- Divljenje je emocija koja se javljala kod videozapisa raznih herojskih aktova, uspješnih ljudi, ali i ljudi koji pomažu svojoj okolini. Često se ispreplitalo s uzbuđenjem i radošću.
- Obožavanje ipak je bilo nešto površnije prirode. Obožavati možemo i nešto s čime smo intenzivno povezani, ali i nešto što nam je jednostavno privlačno.Obožavanje javljalo se zajedno sa simpatijom i zadovoljstvom.
- Estetska zahvalnost (u nedostatku boljeg prijevoda za appreciation) zapravo je pojava u kojoj ljepota ili simetričnost nečega u nama izaziva uživanje. Ponekad se javlja uz seksualnu želju, ponekad uz simpatiju, a ponekad uz žudnju.
- Zabava je svima vrlo jasna emocija – videozapisi na kojima se izvode spačke, pričaju šale, dijele zanimljive priče ili izvode zgodni eksperimenti oni su koje povezujemo sa zabavom. Zabava i uzbuđenje te znatiželja ponekad se javljaju zajedno.
- Anksioznost je emocija koju psiholozi prošlosti nisu mogli u potpunosti razlučiti od straha. Danas je jasno da je anksioznost često odgovor na prijetnju koja potencijalno nije fizička, a javlja se u paru sa zabrinutošću, strahom i tugom.
- Strahopoštovanje bila je posebno zanimljiva emocija koja se često javljala gledajući videozapise na kojima roditelji ili učitelji interagiraju s djecom, ali i u situacijama gdje se prenose životne lekcije. Zapravo se najčešće ne javlja uz strah!
- Nezgrapnost (engl. awkwardness) javljala se uz videozapise raznih spački, neugodnih upoznavanja te promatranjem interakcija u kojima nedostaje ljudske komponente. Javlja se uz gađenje, zbunjenost i empatiju.
- Dosada je bila prisutna u situacijama kada su videozapisi bili isprazni, ali i kada su ljudi gledali nešto o čemu već dosta znaju. Zbog toga su istraživači morali dobro pratiti i zašto su ljudi označavali određene emocije.
- Smirenost je emocija koja se zaista može pojaviti u puno situacija, a odličan primjer jesu situacije gdje promatramo bebe, životinje ili djecu u igri. Isto tako, promatranje prirode uzrokuje i smirenost i divljenje i zahvalnost.
- Zbunjenost se pak javljala u situacijama gdje su videozapisi bili vrlo neobični i gdje osoba nije mogla razlučiti što se uopće događa. Mnoge nezgrapne situacije također su izazvale zbunjenost jer ljudi nisu mogli shvatiti tuđe postupke.
- Žudnja je emocija koju mnogi vole osjetiti i odmah ju vežu uz svog partnera, ali žudnja je zapravo puno dublja. Žudjeti možemo za nečime što nemamo, ali i za nečime što smo nekoć imali, stoga se često veže i uz nostalgiju.
- Gađenje je pak emocija izazvana od strane videozapisa gdje se događaju operativni zahvati, prikazuju tjelesne izlučevine i slično. Posebno je zanimljivo da su videozapisi rađanja izazivali ili gađenje ili divljenje.
- Empatija se ukazala u situacijama gdje su ljudi međusobno pomagali jedni drugima, ali i kod videozapisa gdje su ljudi dijelili svoja životna iskustva i probleme. Javljala se uz simpatiju, anksioznost i divljenje.
- Zabrinutost je emocija koju smo svi osjetili, a nerijetko ju vežemo uz strah. No, mnogi će reći da je zabrinutost više “kronična” emocija, dok je strah “akutna” pojava. Slažete li se?
- Zavist osjećamo u situacijama kad kod drugih ljudi vidimo nešto što i sami želimo. Javlja se uz znatiželju, nostalgiju, strah, ali i seksualnu želju, što je vrlo zanimljivo.
- Uzbuđenje je svima draga emocija jer je predstavnik novih iskustava i ulaska u neke nove faze života. Isto tako, javlja se uz strah, radost, znatiželju i još brojne druge emocije, ovisno o tome je li osoba optimist ili pesimist.
- Strah je emocija koju ne volimo osjećati, ali je prirodni mehanizam kojim se štitimo. Može nas biti strah stvari koje fizički postoje, ali i onih koje su možda samo konceptualne. Danas postoji ogroman broj strahova koje službeno prepoznaje medicina.
- Užas se često opisuje kao još gora verzija straha, a često utječe na nas direktno, fizički. Možemo odmah osjećati fizičke simptome tog užasa kao što su bol u trbuhu, vrtoglavica, nesvjestica, mučnina i slično.
- Znatiželja javlja se u paru sa strahom ili uzbuđenjem, ovisno o tome vjerujete li da će novo iskustvo biti pozitivno ili negativno. Javljala se uz videozapise koji su imali određeni “sporiji tempo” koji nagoviješta pojavu nečeg interesantnog.
- Radost se javlja u mnogim videozapisima, ovisno o tome što inače volimo. Ovaj pozitivan osjećaj može promijeniti naš dan na bolje, a često se javlja u paru sa simpatijom, nostalgijom, obožavanjem i znatiželjom.
- Nostalgija je pak emocija koju su uglavnom osjećali stariji ljudi, a izazivali su ju videozapisi koji prikazuju razne crtiće iz prošlosti, videozapise gdje se djeca u djetinjstvu druže s roditeljima… Tuga često dolazi uz nostalgiju, iako ju uzrokuju lijepa iskustva.
- Romantika je emocija koja se teško definira i kad vas netko pita koje sve emocije postoje, sigurno se nećete sjetiti ove. Međutim, romantika se opisuje slično kao ljubav, ali uz tjelesnu komponentu i isključivo prema partneru.
- Tuga je bila izazvana videozapisima gdje možemo vidjeti one najranjivije (stare, životinje i djecu) u opasnim ili nesretnim okolnostima. Isto tako, može ju izazvati priča o nekom iskustvu s kojim osoba rezonira.
- Zadovoljstvo navodimo kao emociju koju izazivaju savršene simetrije, kompozicije koje su vizualno atraktivne oku, ali i situacije u kojima slušamo o tuđim sretnim trenucima ili sretnim završetcima.
- Seksualna uzbuđenost svima je jasna emocija jer smo ju gotovo svi barem jednom osjetili. Javljala se u paru s romantikom, simpatijom i znatiželjom.
- Simpatija je pak emocija koju možemo opisati kao privrženost nekome. Simpatični su videozapisi na kojima promatramo pozitivne i uzbudljive interakcije, ali i oni koji izazivaju uzbuđenost, nostalgiju i slično.
- Trijumf je, s druge strane, emocija koja su ljudi osjećali najčešće uz videozapise koji prikazuju sportske uspjehe, diplomiranja, ali i neke potpuno društveno neznačajne videozapise koji jednostavno prikazuju proces napretka i onda proces uspjeha (recimo buba koja nosi hranu u svoj dom).
Kako prepoznati emociju na osobi?
Ako vas je zanimalo koje sve emocije postoje, možda će vam također biti interesantno znati da ne osjećaju svi jednako sve emocije. Jedno britansko istraživanje pokazalo je kako žene imaju izraženiju sposobnost razumijevanja tuđih emocija nego što li je slučaj kod muškaraca.
Ovo je bilo posebno izraženo kada je riječ o emocijama kojima se pokazuje ranjivost i osjećajnost. Biolozi misle da je to evolucijska prilagodba činjenici da žene odgajaju i zbog toga moraju biti povezane s emocijama svoje djece. Općenito, žene će puno lakše nabrojati koje sve emocije postoje, dok će muškarci često davati šture odgovore.
Muškarci su, s druge strane, vještiji u otkrivanju emocija vezanih uz požudu i ljutnju i u toj kategoriji će uvijek naći koje sve emocije postoje. Sposobnost uočavanja emocija drugih osoba se poboljšava s godinama, a vjeruje se da je tkao zbog toga što učimo iskustvom i onda se naš radar za emocije poboljšava i postaje točniji.
Sada kada znate koje sve emocije postoje, možda vas zanima kako iste primijetiti na ljudima. U nastavku vam donosimo neke tipične pokrete i mimike koji mogu otkriti emociju na ljudskom licu ili tijelu. Naravno, svatko od nas je potpuno individualan i jasno je da će svatko od nas reagirati drukčije na određene okolnosti, ali ovi znakovi zaista jesu prilično univerzalni.
- Podignute obrve gotovo uvijek signaliziraju čuđenje ili iznenađenje.
- Spuštene i “spojene” obrve mogu signalizirati ljutnju, tugu, zbunjenost, ali i strah.
- Ako su vanjski rubovi obrva povišeni, a unutarnji spušteni, to je jasan znak tuge.
- Kada netko trepće velikom brzinom, to je uglavnom dobar znak da se radi o anksioznosti ili strahu.
- Ako pak trepću premalo, može se raditi o ravnodušnosti, ali i osjećaju tuge.
- U trenutku kad vas netko pogleda široko otvorenim očima, znajte da je to znak interesa, čuđenja, ali možda i seksualne želje.
- Ljudi koji ne mogu gledati drugim ljudima u oči obično su oni koji osjećaju nelagodu ili ih je pak vrlo lako smesti.
- Ako netko ima poluotvorena usta, to znači da je iznenađen ili šokiran, a u nekim situacijama i prestrašen.
- Kada netko podigne samo jednu stranu usnica, to može značiti da osjeća negativne emocije prema vama ili u sebi nosi neku mržnju.
- Naravno, oba kuta usnica podižu se kada se osjećamo radosno, veselo i uzbuđeno.
- Ako se pak kutevi više spuštaju i donja usnica trza, radi se o osjećaju tuge.
- Ljudi koji grickaju usnice uglavnom su tjeskobni, a bitno je istu mimiku razlikovati od ljudi koji osjećaju seksualnu požudu.
- Ako vidite nekoga kako rasteže usnice u neku tanašnu grimasu, moguće je da se radi o gađenju.
- Kada netko prekriva usta rukama, moguće je ili da je osoba anksiozna ili da skriva nešto.
- Prekrižene ruke dobar su znak defenzivnosti, što je ponekad rezultat straha i anksioznosti, a ponekad je znak maligne namjere.
- U društvu ćete također moći uočiti požudu kad vidite nekoga tko se naginje i naslanja na drugu osobu!
Pozitivne i negativne emocije?
Nakon što smo dobili odgovor na pitanje koje sve emocije postoje, možda želite saznati koje od njih su pozitivne, a koje negativne. Ovo je nešto u vezi čega se često brinu roditelji i staratelji jer nisu sigurni trebaju li djecu zaštititi od nekih emocija.
Znanstvenici se danas sve više bave emocijama i postaju sigurni kako se emocije ne bi smjele dijeliti na pozitivne i negativne. Koje sve emocije postoje? Pa, sve one koje nam zaista, zaista trebaju da bismo preživjeli.
Zašto je bitno da emocije ne dijelimo na pozitivne i negativne? Zbog toga što svatko od nas ima pravo osjećati sve emocije. Saznali smo koje sve emocije postoje baš kako bismo ih mogli prezentirati kao korisne!
Moramo razumjeti kako su emocije izuzetno bitne za naš razvoj i svaka od njih ima neku funkciju. Naravno da nećemo sve emocije željeti osjećati u jednakom intenzitetu, ali sve ih moramo prije ili poslije osjetiti.
Strah, recimo, emocija je koja nas štiti od opasnih situacija. Radost je emocija koja nam omogućava povezivanje. Anksioznost nam govori da moramo raditi na nečemu. Dakle, nakon što saznamo koje sve emocije postoje, jednako je bitno ne dijeliti ih na one koje želimo i one koje ne želimo. Bitno je sve ih kvalitetno obraditi i razumjeti da su bitne za naš razvoj.
Kako se bolje nositi s emocijama?
U nastavku vam donosimo nekoliko aktivnosti koje će vam pomoći da se bolje nosite s emocijama. Naravno, nije potrebno da ih koristite baš sve u isto vrijeme, ali nije loša ideja da probate barem jednu od metoda!
Nađite onu koja će vam odgovarati i pokušajte biti kontinuirani u njenom korištenju. Na listi u kojoj smo spomenuli koje sve emocije postoje nismo naveli baš niti jednu emociju koju nećete moći kvalitetno isprocesirati uz savjete i suradnju.
Pišite o svojim emocijama.
Jedan od najboljih načina da se nosimo sa svojim emocijama, ali isto tako i da saznamo koje sve emocije postoje u našem danu, jest upravo pisanje o istima. Iako je mnogima vrlo teško označiti koju emociju osjećaju, kasnije shvate koliko je zapravo bitno da znaju prepoznati svoje potrebe!
Dakle, kako pisati o svojim emocijama? Kako saznati koje sve emocije postoje u vašoj blizini? Samo nabavite bilježnicu i pitajte se neka jednostavna pitanja:
- Kako se osjećam danas?
- Što mogu učiniti da se osjećam bolje?
- Koliko se dugo već osjećam ovako?
- Koje sve emocije postoje, a da ih ja nikada ne osjećam?
- Što je utjecalo na moje raspoloženje?
- Što može popraviti/pogoršati moje emotivno stanje?
- Koje sve emocije postoje u mojem danu?
- Koje sve emocije postoje u životu mog partnera ili roditelja?
Osim toga, možete probati i zabavne vježbice u kojima ćete pisati pismo svojoj emociji. Pismo tada možete započeti sa “draga tugo” ili “draga srećo” i pisati toj emociji. Kako? Obraćajte joj se kao da je osoba. Kroz ovu zabavnu vježbicu sigurno ćete otkriti mnoga uvjerenja koja imate.
Vježbajte!
Vježbajte što? Pa, doslovno fizički vježbajte. Tjelovježba je izuzetno bitna za naše hormonalno zdravlje, a naše hormonalno zdravlje dvosmjerno je povezano s kemijskom ravnotežom u našem mozgu.
Dokazano je da je tjelovježba povezana s olakšavanjem simptoma tjeskobe, depresije i sličnih zdravstvenih stanja. Nije dovoljno samo znati odgovor na pitanje koje sve emocije postoje, već moramo naučiti i kako se nositi s njima kako bi se ljudi u našom okruženju, ali i mi, osjećali bolje i sigurnije.
Porazgovarajte s nekim.
I za kraj, naravno, uvijek je dobro porazgovarati s nekim tko vas razumije. Nemojte se bojati podijeliti svoje emocije s onima koji vas vole. Ako u svojoj blizini ne možete naći takvu osobu, pokušajte naći psihoterapeuta koji bi mogao raditi s vama ili se pak možete javiti na neki telefonski broj za psihološko savjetovanje. U svijetu emocija ne smije postojati stigma!
Ponekad ljudi ne mogu odgovoriti na pitanje koje sve emocije postoje za njih pa im u tom procesu pomažu psiholozi i psihijatri. To je u potpunosti u redu i ne treba se sramiti činjenice da nam treba pomoć! Nadamo se da sada kada znate koje sve emocije postoje možete bolje i kvalitetnije pristupiti odnosima koje imate s drugim ljudima.
