Znanstvenici planiraju izumrlog kaspijskog tigra vratiti iz mrtvih

Kaspijski tigar, Panthera tigris virgata podvrsta je tigra izumrla još sredinom dvadesetog stoljeća. Ova podvrsta tigra mogla je težiti i više od 136 kilograma, a spada među najveće zabilježene mačke.

Nova studija u časopisu Biological Conservation sugerira da bismo uskoro ovu podvrstu ponovno mogli vidjeti, sve zahvaljujući drugoj podvrsti tigra čije je prirodno stanište područje istočne Rusije.

Međunarodni istraživački tim, koji se financira u sklopu Svjetskog fonda za prirodu (WWF), ima ambiciozan plan hvatanja nekolicine tih genetski sličnih tigrova i njihovog uvođenja u srednju Aziju.

Sudbina kaspijskog tigra odlučena je u trenutku ruske kolonizacije regije koja danas uključuje dijelove Rusije, Mongolije, Kine, Kazahstana, Iraka, Afganistana i nekoliko drugih središnjih zemalja Azije.

Ne samo da su šumska staništa tigrova brzo pretvorena u obradive površine, već su i sami tigrovi istrebljivani u lovu.

Obilje divljih svinja – prirodnog plijena – izumire početkom 20. stoljeća zbog lova, prirodnih nepogoda i širenja bolesti.

Zanimljivo je da je suvremena genetska analiza podvrste sibirskog (Amur) tigra čije se stanište nalazi u Rusiji, otkrila dvije podvrste koje su relativno nedavno proistekle iz zajedničkog pretka.

Sibirski tigar se još uvijek može pronaći u divljini, a iako je klasificiran kao ugrožena vrsta, može ga se zateći u divljini planinske regije Sikhote Alin i provincije Primorye na istoku Rusije.

Mapiranje genoma otkriva da je zajednički predak podvrste sibirskog i kaspijskog tigra nastanjivao središnju Aziju duž Puta svile pa sve do istočne Kine prije oko 10.000 godina, u vrijeme posljednjeg glacijalnog maksimuma.

Unatoč vrlo malim fiziološkim razlikama, kaspijski i sibirski tigar ne razlikuju se bitno na genetskoj razini.

Smatra se da je selidba sibirske podvrste u podneblje nekadašnjeg kaspijskog tigra savršen način da se ponovno uzgoji kaspijski tigar.

Već je pronađeno potencijalno stanište u Kazahstanu koje bi moglo podržavati populaciju od 100 tigrova u sljedećih 50 godina. Čini se da je projekt dobio zeleno svjetlo od regionalnih i vladinih agencija.

Vrste plijena koje tigrovi inače love, poput jelena i divljih svinja, potrebno je ponovno uvesti u odabrano stanište, a opskrbu vodom u prirodnim rezervoarima treba pažljivo regulirati i čuvati.

Cijeli projekt kompleksan je i dugotrajan, ali učinkovitost u izvedbi mogla bi omogućiti “povratak iz mrtvih” jedne izumrle životinje.