Znanstvenici počinju sekvencirati genome ljudi koji su živjeli u Africi prije nekoliko tisuća godina, osvjetljavajući činjenice našeg podrijetla.
Istraživanje je objavljeno ovog tjedna na godišnjem sastanku Društva za molekularnu biologiju i evoluciju. Skupina znanstvenika izjavila je da su pregledali genome 15 drevnih ljudi koji su živjeli prije 6.000 godina u istočnoj i južnoj Africi.
Naravno, Afrika se smatra mjestom iz kojeg su se ljudi počeli širiti diljem svijeta prije otprilike 50.000 godina. Kao što ističe časopis Science, to je također regija u kojoj su ljudi genetski najraznolikiji. Međutim, dolazak ranih poljoprivrednika prije 2.000 godina, poznatih kao narodi Bantu, uništio je većinu genetskih tragova ranih Afrikanaca u regiji.
Do sada je sekvencioniran samo jedan drevni afrički genom, koji pripada Etiopljaninu starom 4.500 godina. Sada, Pontus Skoglund sa Sveučilišta Harvard prikupio je genetički materijal 15 Afrikanaca koji su bili stari između 500 i 6.000 godina.
Časopis Nature napominje da se drevna afrička DNK predvidjela zbog klimatskih uvjeta, odnosno velikih vrućina koje ubrzavaju propadanje DNK. Ipak, napredak na području uklanjanja kontaminacije, i otkriće da je sitna unutarnja kost uha bila “prepun drevne DNK”, otvorila je vrata afričke prošlosti znanstvenicima.
Rani rezultati istraživanja pokazuju da su se drevni ljudi kretali po kontinentu više nego što se očekivalo. Na primjer, čini se da su se južnjaci mogli odvojiti od zapadnih Afrikanaca prije nekoliko tisuća godina.
Druga studija, koja je provela Carina Schlebusch sa Sveučilišta Uppsala u Švedskoj, također je proučavala DNK drevnih Afrikanaca. Tim znanstvenika otkrio je, između ostalog, da su moderni poljoprivrednici imali genetički materijal Bantu naroda u svojim genomima.
Ovo prati otkriće ranije ovog tjedna da su ljudi i neandertalci mogli križati prije više od 270.000 godina. To oslikava dramatičnu novu sliku o tome u kakvoj su interakciji bile dvije ljudske vrste.
“Svjesni smo sve više i više da je evolucijska povijest suvremenih i arhaičnih ljudi bila mnogo više isprepletena nego što smo mislili prije 10 godina”, izjavio je koautor Fernando Racimo iz njujorškog Centra za istraživanje genoma. “Ova i prethodna otkrića pružaju podršku modelima s čestim međusobnim križanjima”.
