Istraživanje objavljeno u akademskom časopisu Science Advances potvrdilo je da dug boravak u svemiru utječe na strukturu mozga astronauta.
Znanstvenici iz Belgije, Njemačke, Rusije i Australije proučavali su strukturu mozga 11 ruskih astronauta, koji su na Međunarodnoj svemirskoj stanici proveli u prosjeku 171 dan u nizu. Svakom od 11 astronauta tri puta su napravili magnetsku rezonancu mozga, jednom prije polijetanja u svemir i dva put nakon povratka na Zemlju.
Metoda neurovizualizacije je omogućila identifikaciju strukturnih i funkcionalnih promjena na mozgu nakon leta u svemir.
Raspodjela sive i bijele mase mozga se mijenja, dok se klijetke mozga povećavaju kao i cerebrospinalna tekućina, a uzrok tome je dugi boravak u bestežinskom stanju.
Mišljenje stručnjaka je da se na ovaj način živčani sustav adaptira na bestežinsko stanje te pojačava pritisak na područje mozga, koje je odgovorno između ostalog i za pokrete. U istraživanju se navodi i da se svi pokazatelji vraćaju u normalu nakon sedam mjeseci boravka na Zemlji.
