Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Ekologija i okoliš

Znanstvenici pretvaraju nuklearni otpad u dijamantne baterije

Dijamantne baterije izrađene od nuklearnog otpada mogle bi nam trajati više tisuća godina.

Vjerujemo da vam ideja o izradi baterija od nuklearnog otpada koje će pogoniti vaše gadgete nikako ne djeluje kao nešto pametno i korisno, jer ne želite imati “vječnu” energiju ako to morate platiti time da svijetlite u mraku ili da vaši nasljednici mutiraju u nešto iz loših SF filmova.

No znanstvenici Sveučilišta u Bristolu uvjeravaju nas da su pronašli način na koji se nuklearni otpad istovremeno može zbrinuti, djelomično “deaktivirati” i pretvoriti u baterije koje po količini zračenja neće biti više radioaktivne od recimo banane, na taj način da se zračenje zarobi u umjetnom dijamantu.

Oni su izradili prototip takve dijamantne baterije korištenjem nikla-63 kao radioaktivnog izvora, a sada rade na značajnom unaprjeđenju učinkovitosti korištenjem ugljika-14, radioaktivne inačice ugljika koji se generira u grafitnim blokovima koji se koriste za ublažavanje reakcije u nuklearnim elektranama.

Njihovo istraživanje ukazuje da je radioaktivni ugljik-14 koncentriran na površini tih blokova, što omogućuje pokretanje procesa koji će ukloniti većinu radioaktivnog materijala i potom ga implantirati u umjetni dijamant koji se izrađuje visokim tlačenjem grafita, kao što objašnjavaju u ovom videu.

Dr. Neil Fox s odjela kemije Sveučilišta Bristol kaže da u Velikoj Britaniji postoji gotovo 95.000 tona grafitnih blokova, pa bi izvlačenje ugljika-14 iz njih znatno reduciralo današnje troškove sigurne pohrane nuklearnog otpada.

Također navodi da su odabrali ugljik-14 zbog toga što je on radioaktivan na malim udaljenostima. To znači da biste pri dodiru kože s njim loše prošli, no ako se nalazi unutar dijamanta ne postoji bolja metoda zaštite od držanja u najčvršćem materijalu na Zemlji.

Dijamantna baterija s 1 gramom ugljika-14 mogla bi omogućiti stvaranje 15 džula energije dnevno, što je manje od jedne AA baterije, ali ima mogućnost održavanja kapaciteta 5.730 godina prije nego što se smanji ispod 50 posto, što znači da bi vam ta baterija trajala duže nego što postoji naša čitava civilizacija.

Znanstvenici smatraju da bi ovakve baterije bile pogodne za uređaje s malom potrošnjom energije, te ih vide korisnim za korištenje u medicinskim implantatima poput pacemakera, ali vjeruju da bi se mogle prilagoditi satelitima, dronovima, pa čak i zrakoplovima.

Ideja je doista originalna i neobična, no nadamo se da drži zračenje (daleko od nas).

Možda će vas zanimati

Klima

U svijetu gdje je svaka sekunda važna, zanimljiva je činjenica da nas upravo promjena oblika našeg planeta Zemlje može dovesti do prave male revolucije...

Društvene znanosti

Uskrs je, bez sumnje, jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, obilježavajući uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih. Ova temeljna vjerska priča nije samo srž kršćanstva, već...

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...