Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Ekologija i okoliš

Znanstvenici pretvaraju nuklearni otpad u dijamantne baterije

Dijamantne baterije izrađene od nuklearnog otpada mogle bi nam trajati više tisuća godina.

Vjerujemo da vam ideja o izradi baterija od nuklearnog otpada koje će pogoniti vaše gadgete nikako ne djeluje kao nešto pametno i korisno, jer ne želite imati “vječnu” energiju ako to morate platiti time da svijetlite u mraku ili da vaši nasljednici mutiraju u nešto iz loših SF filmova.

No znanstvenici Sveučilišta u Bristolu uvjeravaju nas da su pronašli način na koji se nuklearni otpad istovremeno može zbrinuti, djelomično “deaktivirati” i pretvoriti u baterije koje po količini zračenja neće biti više radioaktivne od recimo banane, na taj način da se zračenje zarobi u umjetnom dijamantu.

Oni su izradili prototip takve dijamantne baterije korištenjem nikla-63 kao radioaktivnog izvora, a sada rade na značajnom unaprjeđenju učinkovitosti korištenjem ugljika-14, radioaktivne inačice ugljika koji se generira u grafitnim blokovima koji se koriste za ublažavanje reakcije u nuklearnim elektranama.

Njihovo istraživanje ukazuje da je radioaktivni ugljik-14 koncentriran na površini tih blokova, što omogućuje pokretanje procesa koji će ukloniti većinu radioaktivnog materijala i potom ga implantirati u umjetni dijamant koji se izrađuje visokim tlačenjem grafita, kao što objašnjavaju u ovom videu.

Dr. Neil Fox s odjela kemije Sveučilišta Bristol kaže da u Velikoj Britaniji postoji gotovo 95.000 tona grafitnih blokova, pa bi izvlačenje ugljika-14 iz njih znatno reduciralo današnje troškove sigurne pohrane nuklearnog otpada.

Također navodi da su odabrali ugljik-14 zbog toga što je on radioaktivan na malim udaljenostima. To znači da biste pri dodiru kože s njim loše prošli, no ako se nalazi unutar dijamanta ne postoji bolja metoda zaštite od držanja u najčvršćem materijalu na Zemlji.

Dijamantna baterija s 1 gramom ugljika-14 mogla bi omogućiti stvaranje 15 džula energije dnevno, što je manje od jedne AA baterije, ali ima mogućnost održavanja kapaciteta 5.730 godina prije nego što se smanji ispod 50 posto, što znači da bi vam ta baterija trajala duže nego što postoji naša čitava civilizacija.

Znanstvenici smatraju da bi ovakve baterije bile pogodne za uređaje s malom potrošnjom energije, te ih vide korisnim za korištenje u medicinskim implantatima poput pacemakera, ali vjeruju da bi se mogle prilagoditi satelitima, dronovima, pa čak i zrakoplovima.

Ideja je doista originalna i neobična, no nadamo se da drži zračenje (daleko od nas).

Možda će vas zanimati

Računarstvo i internet

Kvantna tehnologija je fascinantno područje koje koristi principe kvantne fizike za stvaranje novih i moćnih alata. Za razliku od klasične tehnologije, koja se oslanja...

Geografija i geologija

Oceani, koji pokrivaju više od 70% površine Zemlje, predstavljaju najveću i najmanje istraženu zonu našeg planeta. Unatoč svojoj ogromnoj veličini, manje od 5% oceanskog...

Psihologija

Psihološki eksperimenti često otkrivaju fascinantne uvide u ljudsko ponašanje, ali također mogu podići ozbiljna etička pitanja. Iako su mnogi poznati psihološki eksperimenti pridonijeli našem...

Arheologija i paleontologija

Nedavno otkriven fosil neandertalskog djeteta u Španjolskoj izazvao je veliki interes među znanstvenicima. Ovaj fosil, koji pokazuje karakteristike Downovog sindroma, predstavlja prvi dokaz ove...