Anksioznost je stanje u kojem osoba osjeća zabrinutost i napetost. Očituje se osjećajem straha koji može dovesti do napadaja panike. Jako utječe na svakodnevni život ljudi kojima i sam izlazak iz kuće i obavljanje svakodnevnih aktivnosti može predstavljati problem.
U današnje vrijeme sve više ljudi pati od ovog poremećaja. Primjerice, prema najnovijim podacima 18.1 % Amerikanaca pate od anksioznosti koja većinom nastaje zbog stresnih situacija.
Neuroznanstvenici sa Sveučilišta Columbia su proučavajući miševe otkrili specifičnu grupu stanica u mozgu koje su nazvali “stanice anksioznosti”. Osim toga, otkrili su kako kontrolirati neurone odgovorne za stanje prevelike brige i na takav način smanjiti simptome. Oni su koristili kalcij imaging tehniku i u mozak miševa umetnuli sićušne mikroskope uz pomoć kojih su snimali aktivnosti u hipokampusu.
Kada su miševi bili pod stresom tj. kada su osjećali prijetnju od predatora, znanstvenici su primijetili pojačanu aktivnost u prednjem dijelu hipokampusa. Što je miš bio tjeskobniji, to su neuroni bili aktivniji.
Profesor Rene Hen smatra da “stanice anksioznosti” vjerojatno postoje i kod ljudi. Međutim, dobra vijest je i to što su znanstvenici uspjeli naći način kako ih kontrolirati. Koristili su optogenetiku tj. proces u kojem se koriste zrake svjetlosti. Uz pomoć te metode uspjeli su isključiti stanice koje uzrokuju strah. U tom stanju miševi više nisu bili bojažljivi. Nisu se skrivali već su bez problema su izlazili na otvoren prostor.
Određena količina anksioznosti može biti dobra jer nas čuva od opasnosti, ali ako potpuno obuzme naš život, može zadavati velike probleme.
Sada kada su u hipokampusu pronašli stanice odgovorne za nastanak anksioznosti, znanstvenici se nadaju kako će uspjeti pronaći nove metode za liječenje ovog poremećaja. Povećava se broj istraživanja što pruža nadu svima koji pate od anksioznosti.
