Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Fizika i Kemija

Znanstvenici stvaraju dijamante na sobnoj temperaturu u par minuta

Foto: ANU

Dijamanti bi mogli trajati vječno, ali to ne znači da im treba vječnost da bi nastali. To potvrđuju australski znanstvenici koji u svojim laboratorijima mogu stvoriti dijamante u roku par minuta.

Drago kamenje obično nastaje nakon što se ugljik zdrobi i zagrijava daleko ispod površine Zemlje milijardama godina, što objašnjava zašto je toliko traženo i skupocjeno, prenosi CNN.

Međunarodni tim istraživača predvođen Australskim nacionalnim sveučilištem (ANU) i Sveučilištem RMIT u Melbourneu u Australiji objasnio je da su stvorili dvije vrste dijamanta na sobnoj temperaturi uporabom visokog tlaka koji je jednak balansiranju 640 afričkih slonova na vrhu baletne papučice.

Jedna vrsta dijamanta koju su stvorili slična je dragom kamenju koje se obično nosi u nakitu, dok je drugi naziva Lonsdaleite zapravo kamen koji se prirodno nalazi na mjestu udara meteorita i tvrđi je od većine dijamanata.

Foto: ANU

Sintetički dijamanti sami po sebi nisu novitet i već su stvoreni u laboratorijima četrdesetih godina prošlog stoljeća u pokušaju pronalaska jeftinijih, etičnijih i ekološki prihvatljivijih kamenja.

No, istraživači su bili vrlo uzbuđeni što su uspjeli stvoriti takve dijamante na sobnoj temperaturi, posebice tvrđi dijamant Lonsdaleite, koji bi mogao biti od pomoći pri razbijanju izuzetno čvrstih materijala na rudarskim nalazištima.

“Prirodni dijamanti obično se formiraju milijardama godina, oko 150 kilometara duboko u Zemlji, gdje postoje visoki tlakovi i temperature iznad 1.000 stupnja Celzija. Zaokret u priči je način na koji vršimo pritisak”, rekla je Jodie Bradby, profesorica fizike na ANU.

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Biologija

Znanstvenici su uspjeli rekonstruirati 3D sliku nebulina visoke rezolucije. Radi se o ogromnom proteinu koji veže aktin te djeluje kao bitna komponenta skeletnih mišića....

Neuroznanost

Znanstvenici su uspjeli identificirati dvije vrste stanica koje su zaslužne za organiziranje sjećanja na temelju toga kada su se dogodila. Ovo saznanje poboljšava naše...

Genetika

Istraživači s Oxforda nam donose zanimljivo istraživanje. Proveli su mapiranje gena kroz nekoliko generacija te napravili najveće obiteljsko stablo koje postoji. Ovo istraživanje je...

Biologija

Znanstvenici sa Sveučilišta u Birminghamu nam donose nove spoznaje o skupu modifikacija koje se nalaze na početku mRNA. mRNA (messenger RNA) u našem organizmu...

Oglašavanje