Istaknuti znanstvenici upozoravaju da globalno otapanje leda napreduje brže od predviđanja, pozivajući svjetske lidere da pojačaju svoje napore u borbi protiv klimatskih promjena kako bi se izbjeglo drastično podizanje razine mora.
U nedavno objavljenom izvještaju Međunarodne inicijative za klimu i kriosferu, koja okuplja stručnjake i istraživače, apelira se na svjetske vođe da uzmu u obzir ova upozorenja na predstojećoj konferenciji Ujedinjenih naroda o klimi, COP28. Izvještaj naglašava da bi stabilizacija globalne prosječne temperature na 2 stupnja Celzija iznad predindustrijske razine mogla dovesti do porasta razine mora većeg od 40 stopa, što bi trajalo stoljećima i temeljito promijenilo globalna društva.
Nestabilnost ledenih pokrova i polica predstavlja veliku neizvjesnost u klimatološkim istraživanjima. Međutim, najnovija istraživanja ukazuju na to da su kritične točke promjena bliže nego što se prethodno mislilo, te da je prostor za emisije ugljika na Zemlji manji od očekivanog.
Rob DeConto, direktor Škole za Zemlju i održivost na Sveučilištu Massachusetts Amherst i jedan od autora izvještaja, izjavio je: “Možemo doseći ove kritične temperaturne pragove ranije nego što smo to pretpostavljali prije nekoliko godina. Pragovi za neke procese koji uzrokuju brzo topljenje leda mogu biti niži nego što smo nedavno smatrali.”
DeConto također upozorava da bi, bez hitne promjene u klimatskim politikama, ovi faktori mogli dovesti do brzina porasta razine mora koje su izvan mogućnosti prilagodbe ljudi.
Izvještaj također ističe da bi porast globalnih temperatura od 2 stupnja Celzija mogao prisiliti mnoge da napuste obalne zajednice. Julie Brigham-Grette, profesorica geoznanosti na Sveučilištu Massachusetts Amherst i jedna od autorica izvještaja, napominje: “Odluke koje se donose sada rezultiraju premještanjem milijuna ljudi.”
U izradi ovog izvještaja sudjelovalo je više od 60 znanstvenika, od kojih su mnogi priznati stručnjaci u svojim područjima, a neki su radili i na prethodnim izvještajima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda, vodeće svjetske organizacije za procjenu klimatskih kriza.
U svom izvještaju iz 2021. godine, Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) procijenio je da bi se razina mora mogla podići između 0,9 i 3,3 stope (0,28 do 1,01 metra) do kraja stoljeća. Međutim, ove procjene nisu u potpunosti uzele u obzir nedoumice oko ledenih pokrova, koje su postale predmet intenzivnijih istraživanja u nedavnoj prošlosti.
Sve više studija ukazuje na to da je topljenje ledenih pokrova ozbiljniji problem nego što je IPCC prethodno zaključio. Prema novom izvještaju Međunarodne inicijative za klimu i kriosferu (ICCI), gotovo cjelokupna Grenland, veći dio Zapadne Antarktike, kao i ranjivi dijelovi Istočne Antarktike mogli bi biti izloženi dugotrajnom i neizbježnom porastu razine mora pri globalnom zagrijavanju od 2°C, čak i ako se temperature zraka kasnije smanje.
Osim toga, izvještaj ICCI ističe rizike smanjenja mase planinskih glečera koji utječu na hidroenergetske resurse i pitku vodu, povećanje izdvajanja metana iz permafrosta koji može pojačati globalno zagrijavanje, te zakiseljavanje polarnih voda koje ugrožava životinje poput krila i raka.
Iako su svjetski čelnici 2015. godine dogovorili ograničenje globalnog zagrijavanja na znatno ispod 2°C, težnja prema 1,5°C, mnoge zemlje se suočavaju s izazovima u smanjenju upotrebe fosilnih goriva. UN-ov izvještaj iz 2022. godine ukazuje da je planet na putu zagrijavanja za oko 2,8°C iznad predindustrijskih razina do 2100. godine. Nedavno je i Program Ujedinjenih naroda za okoliš izvijestio da planovi svjetskih vođa za proizvodnju fosilnih goriva dvostruko premašuju količine potrebne za održavanje temperature ispod 1,5°C.
Znanstvenici su ove godine zabilježili brojne alarmantne pokazatelje povezane sa svjetskim ledom. Primjerice, antarktički morski led dostigao je najniže zabilježene razine od početka mjerenja 1979. godine. Švicarski glečeri izgubili su oko 10% svoje mase u posljednje dvije godine, dok je Grenland doživio drugo najveće površinsko topljenje u povijesti. Novija istraživanja sugeriraju da bi kolaps Zapadnoantarktičkog ledenog pokrova mogao biti neizbježan, a glečeri na Grenlandu tope se pet puta brže nego prije dvadeset godina. Također, utvrđeno je da je preostali ugljični proračun za ograničenje zagrijavanja znatno manji nego što se prije mislilo, s globalnim temperaturama koje bi mogle doseći 1,5°C iznad predindustrijskih razina u roku od šest godina.
Autori ICCI izvještaja se nadaju da će njihovi nalazi utjecati na pregovore na COP28, klimatskim raspravama među svjetskim čelnicima koje će se održati u Dubaiju od 30. studenog do 12. prosinca.
Brigham-Grette je istaknula: „Današnji predškolci suočavaju se s vrlo različitom budućnošću“, dodajući da je problem u „selektivnom slušanju političara“. DeConto dodaje: „Iako su neke promjene već u tijeku, prave katastrofalne posljedice gubitka krija mogu se izbjeći trenutnim smanjenjem emisija ugljika.“
