„Zemljini vitalni indikatori“ pogoršali su se više nego ikad tijekom ljudske povijesti, upozorava globalna skupina znanstvenika, sugerirajući da je život na planeti ugrožen.
U njihovom izvještaju navodi se da su 20 od 35 ključnih indikatora zdravlja planete, koje koriste kao mjere klimatskih promjena, dosegnuli rekordne vrijednosti. Osim stakleničkih plinova, globalnih temperatura i rastućih razina mora, među indikatorima se nalazi i populacija ljudi i stoke.
Tijekom 2023. oboreni su brojni klimatski rekordi s impresivnom razlikom, uključujući globalne temperature na kopnu i u oceanima te smanjenje ledenih površina na Antarktiku, navode znanstvenici. Srpanj je zabilježen kao mjesec s najvišom površinskom temperaturom u posljednjih 100.000 godina.
Posebno se ističe izrazito katastrofalna sezona šumskih požara u Kanadi, koja je rezultirala povijesnim ispuštanjem CO2. Količina ispuštenog CO2 ekvivalentna je godišnjoj proizvodnji Japana, jedne od najvećih svjetskih ekonomija po ispuštanju stakleničkih plinova. Istraživači smatraju da ova razina šumske razgradnje može signalizirati prelazak na novi, intenzivniji model požara.
Istraživači zagovaraju transformaciju globalne ekonomije koja će se više fokusirati na dobrobit ljudi, smanjujući prekomjernu potrošnju i emisije iz bogatih zemalja. Navode da je top 10% najbogatijih zemalja odgovorno za gotovo polovicu svjetskih emisija 2019.
Dr. Christopher Wolf sa Sveučilišta Oregon State iz SAD-a i vodeći autor izvješća ističe: „Bez mjera koje će se rješavati temeljnim problemom neodržive potrošnje, krećemo prema mogućem kolapsu prirodnih i društveno-ekonomskih sistema, gdje će nas pogađati ekstremne vrućine, nestašica hrane i pitke vode.
“Do 2100., između 3 i 6 milijardi ljudi moglo bi živjeti u uvjetima koji nisu prikladni za život, suočavajući se s ekstremnim vrućinama, manjkom hrane i višim smrtnostima.”
Prof. William Ripple, kolega sa istog sveučilišta, dodao je: “Naš planet je u krizi. Statistički podaci ukazuju na zabrinjavajuće promjene klime i katastrofe. Nismo zabilježili značajan napredak u borbi protiv klimatskih promjena.
„Naša je odgovornost informirati javnost o klimatskoj krizi i predlagati političke mjere. Znanstvenici i akademske institucije dužni su upozoriti ljude na potencijalne egzistencijalne prijetnje i preuzeti vodstvo u djelovanju.”
Ova analiza, objavljena u časopisu Bioscience, nadopunjuje izvještaj iz 2019. koji je podržalo preko 15.000 znanstvenika.
„Godinama znanstvenici upozoravaju na budućnost koju karakteriziraju ekstremne klimatske promjene zbog ljudskog utjecaja“, piše u izvješću. „Nažalost, vremena više nema… guramo naš planet prema nestabilnosti.”
Prof. Tim Lenton iz Ujedinjenog Kraljevstva upozorava: „Ovi ekstremni klimatski rekordi su alarmantni sami po sebi, a mogli bi i potaknuti promjene koje bi nanijele nepopravljivu štetu, pogoršavajući klimatske promjene.
„Najbolja šansa za sprječavanje niza klimatskih promjena je fokusiranje na pozitivne promjene u našim društvima i ekonomijama kako bismo osigurali brzi i pravedni tranziciju prema održivom načinu života.”
Znanstvenici su izrazili svoju zabrinutost zbog intenzivnosti ekstremnih vremenskih uvjeta u 2023., s naglaskom na teške poplave u Aziji, ekstremne temperature u SAD-u i smrtonosne oluje na Mediteranu.
Izvješće navodi kako je do rujna zabilježeno 38 dana s temperaturama koje su bile 1,5°C više od predindustrijskih vrijednosti, što je globalni cilj za suzbijanje klimatskih promjena. Do ove godine, takvi dani bili su rijetki.
Među preporučenim politikama znanstvenika su ukidanje potpora fosilnim gorivima, zaštita šuma, prelazak na biljnu prehranu u bogatijim zemljama i obustava novih projekata na ugljen te postupno ukidanje nafte i plina.
Znanstvenici dodaju: „Moramo se fokusirati na sveobuhvatnu klimatsku krizu, ne samo kao na ekološki problem, već kao na sustavnu prijetnju našem opstanku. Globalno zagrijavanje je samo dio šire ekološke krize koja uključuje i gubitak bioraznolikosti, degradaciju zemlje i slatkovodnih resursa.”
