Treninzi koje smo radili prije nekoliko godina još i danas mogu utjecati na naše zdravlje. Tako kaže fascinantna studija sa Sveučilišta Duke.
Rezultati studije objavljeni u časopisu Frontiers in Physiology upućuju na to da učinci ovise o vrsti i količini uključenih vježbi.
Znanstvenike je zanimalo možemo li od vježbanja imati dugotrajnu korist. U eksperimentu zvanom Strride koji je trajao od 1998. do 2003. bilo je uključeno stotine volontera. Bili su to pretežno ljudi prekomjerne težine sa sjedilačkim načinom života i u dobi od 40 do 60 godina. Dio njih je ostao tjelesno neaktivan kao kontrolna grupa, a ostali su počeli vježbati.
Kod svih ljudi koji su vježbali svi promatrani parametri su se poboljšali, a u kontrolnoj grupi se nisu mijenjali. Provođenje eksperimenta je potrajalo 8 mjeseci.
Desetljeće kasnije su znanstvenici kontaktirali sudionike studije da im provjere metaboličko i fitness zdravlje.
Većina muškaraca i žena iz kontrolne skupine su sada imali veći struk, a vježbači su se vrlo malo proširili u struku.
Muškarci i žene koji su tijekom eksperimenta intenzivno vježbali zadržali sui znatno bolje rezultate. U prosjeku im je aerobni kapacitet pao za samo 5% od vremena kad su se priključili Strride studiji, isto kao i kod onih koji i dalje vježbaju nekoliko puta tjedno.
Volonteri koji su hodali, a ne intenzivno vježbali nisu imali identične trajne koristi kao intenzivni vježbači. Većina je izgubila 10% aerobnog kapaciteta. Ipak su zadržali znatno poboljšano metaboličko zdravlje, čak i više od intenzivnih vježbača. Imali su bolji krvni tlak te osjetljivost na inzulin prije priključenja programu. Metabolizam im je ostao relativno zdraviji nego kod intenzivnih vježbača.
“Gledano u cjelini, rezultati sugeriraju kako je vježbanje snažan modulator zdravlja, a neki od učinaka mogu prilično dugo potrajati”, pojasnio William Kraus, profesor medicine i kardiologije s Dukea.
