Pratite nas

Sci

70 posto ljudi kaže da mogu čuti ovaj bezvučni gif. Što se to događa?

Objavljeno

-


Gifovi su kratke, bešumne animacije. Za razliku od videozapisa, oni ne dolaze sa zvučnom datotekom. Zbog čega je iznimno čudno što mnogi ljudi online tvrde da mogu čuti jedan.

To je gif koji ste možda vidjeli prije jer se pojavljuje svakih nekoliko mjeseci, uvijek sa sličnim tekstom: netko pita „zašto ovo mogu čuti“, obično popraćeno s nekoliko rasplakanih emotikona kako bi se iskazalo koliko je uznemirujuće ovo iskustvo.

https://twitter.com/BestTwlt/status/854020399553802240

https://twitter.com/Sabrina_Arsenal/status/853259350726586368

Gif, koji je kreirao korisnik Twittera Happy Toast, isplivao je na površinu ponovno nakon što je jedna znanstvenica pozvala za pomoć u razumijevanju zašto ljudi čuju zvuk.

Možete ga čuti? Niste jedini.

Dr. Lisa Debruine sa Sveučilišta u Glasgowu objavila je i anketu kako bi se saznalo koliko ljudi može čuti gif. Dosad, 75 posto ljudi je reklo da mogu čuti tup udarac.

Drugih 4 posto reklo je da čuje „nešto drugo“ dok gleda gif.

Pa, što se to događa?

Prvo, definitivno nije samo ovaj gif u pitanju. Na internetu su objavljeni i drugi gifovi za koje ljudi tvrde da ih mogu čuti, poput ovog u kojem se čuju dva slona na klackalici…

… i ovaj gif koji ne možete gledati a da ne čujete klasik od Queena, We Will Rock You.

Također znamo da na našu percepciju zvuka mogu utjecati vizualne informacije na druge načine, to nije ograničeno na bezvučne gifove. McGurkov efekt, prikazan u ovom videu s BBC-ovog programa Horizon, pokazuje kako se mozak može zavarati da čuje različite stvari na temelju vizualnih informacija koje uočavate u to vrijeme.

U ovom slučaju, nećete moći razaznati čujete li „baa“ ili „faa“ zbog načina na koji se pokreću čovjekove usne. Ono što vidite može nadjačati ono što čujete.

Ali je li moguće da vizualni poticaji sami uzrokuju da ljudi čuju zvuk? Kratak odgovor: Da.

Studija ranije ove godine utvrdila je da 22 posto sudionika može „čuti“ slabašne zvukove kada im je prikazan bljesak svjetla, iako nije bilo nikakvog zvuka.

Već znamo da neki ljudi u populaciji (oko 5 posto) imaju sinesteziju, fenomen gdje se informacije dobivene iz jednog osjeta (primjerice zvuk) percipiraju drugim osjetom (primjerice okus) automatski i nenamjerno. No, ova studija je pokazala da puno veći broj ljudi „čuje kretanje“ – čuje zvukove kao odgovor na vizualni stimulans – nego što se prethodno mislilo. To nije učinak ograničen na sinestete.

Dakle ako je moguće pokrenuti auditivni odgovor pomoću jednostavnog bljeska svjetlosti, ovaj gif električnih stupova koji preskaču konop mogao bi biti samo osobito dobar primjer kako stimulans može uzrokovati taj učinak, zato što ga tako puno ljudi može „čuti“.

Ljudi su na internetu predložili da je ovaj gif osobito dobar u uzrokovanju ovog fenomena zato što se kamera trese, i dodaje iluziji da, ako je nešto toliko veliko da se i zemlja trese, trebali biste to čuti.

No, moglo bi dijelom biti i zbog moći sugestije, primjerice, možete čuti zvuk zato što naslov iznad gif-a implicira da biste ga trebali čuti.

Što vi mislite? Možete li čuti gif? Ako da, jeste li ga čuli samo zato što smo vam rekli da biste trebali?

Nastavi čitati
Super ponuda
Komentiraj

Dodaj komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Sci

Koje su loše strane rada u Silicijskoj dolini?

Anonimna anketa zaposlenika najprestižnijih tehnoloških kompanija

Objavljeno

-

Objavio

Foto: Pixabay

Mnogi sanjaju o radu u najslavnijim tehnološkim kompanijama u Silicijskoj dolini, no u svemu postoje i loše strane. Anketa kompanije Blind pokazala je da više od polovice zaposlenih u 30 najvećih tehnoloških kompanija u Sjedinjenim Državama ima problema s izgaranjem na poslu i stresom.

Veliki pritisci, stres, prekovremeni sati i radni vikendi, odnošenje posla kući i malo vremena za odmor – to su problemi s kojima se susreće puno zaposlenih u brojnim kompanijama.

Blind je aplikacija putem koje zaposlenici mogu anonimno komunicirati i požaliti se na probleme na radnom mjestu, a nedavno provedeno istraživanje na 11 tisuća zaposlenika u 30 velikih IT kompanija pokazalo je da 58% zaposlenika ima problema s izgaranjem na poslu.

Istraživanje nije išlo ni u kakve detalje pa je postavljeno jedno jednostavno pitanje – “Patite li u ovom trenu od izgaranja na poslu?”
Najgora situacija se pokazala kod kompanije Credit Karma, gdje je više od 70% zaposlenika odgovorilo potvrdno. Iz kompanije su poručili da njihova interna istraživanja pokazuju drukčiju sliku.

Na drugom mjestu ove neslavne liste je videogaming servis Twitch (68%), a slijede Nvidia (65,38%) i Expedia (65%), dok je 5. mjesto s gotovo 64% zaposjeo Oath, kompanija vlasnik Yahooa.

Od ostalih popularnijih poslodavaca tu su još Snapchat na 8. mjestu (60% zaposlenika tvrdi da ima problem s izgaranjem na radnom mjestu), Amazon stoji na 11. mjestu (nešto manje od 60%), Microsoft zauzima 15. mjestu (57,61%), 16. je Apple (57,46%), na 22. mjestu je Google (23,8%). Facebook je na 27. mjestu (nešto manje od pola zaposlenih ima taj problem).

Nastavi čitati

Sci

Prvi kontakt s vanzemaljcima bit će u potpunosti drugačiji nego u filmovima. Evo zašto!

Objavljeno

-

Objavio

Gledajući SF filmove i serije, naučeni smo što očekivati od vanzemaljskih oblika života: U Danu nezavisnosti našli smo se pod invazijom, ali smo se spasili podmetanjem računalnog virusa u računalo njihova broda. U War of the Worlds ispostavilo se kako su naši virusi smrtonosni za osvajače, pa smo za dlaku izbjegli holokaust. Znanstvenici kažu kako je takav prikaz vanzemaljaca nerealan i u stvarnosti možemo očekivati nešto sasvim drugo.

Vanzemaljci neće izgledati poput ljudi

Za razliku od serije Star Trek, gdje se ljudi od drugih rasa razlikuju tek po frizuri, pravi prvi kontakt bit će svojevrsni antiklimaks. S obzirom da su se razvili u drastično drugačijem okružju nego mi, vrlo je vjerojatno da vanzemaljci neće ličiti ni na što slično životu na Zemlji, a kamoli ljudima.

Nećemo moći komunicirati s njima

Ukoliko samo prijeđete državnu granicu i zaputite se u primjerice Mađarsku, naći ćete se okruženi ljudima s kojima nećete biti u stanju razmijeniti niti jednu riječ. Zapisi nekih drevnih, izumrlih naroda vjerojatno nikad neće niti biti odgonetnuti. A riječ je o pripadnicima naše vrste.

Komunikacija sa životinjama svedena je tek na osnovno sporazumijevanje s nekoliko vrsta (s psima ili čovjekolikim majmunima, primjerice) i to nakon nekoliko stoljeća suživota, proučavanja i treniranja. Razmjenjivanje informacija s vanzemaljcima, koji možda neće imati niti ista osjetila kao mi – što ako su gluhi i slijepi? – vjerojatno će biti nemoguće.

Ukoliko postoji u Sunčevu sustavu, vanzemaljski život nije odmakao dalje od mikroskopske razine (Credit: popsci.com)
Ukoliko postoji u Sunčevu sustavu, vanzemaljski život nije odmakao dalje od mikroskopske razine (Credit: popsci.com)

Nećemo moći shvatiti stranu tehnologiju

Ukoliko stupimo u kontakt s tehnološki naprednom vrstom (život na Enkeladu i Europi, ako ga ima, nije odmakao dalje od mikroskopske razine), nećemo moći pojmiti uređaje kojima raspolažu. Evolucija u sasvim drugačijim uvjetima uvjetovala je i razvoj tehnologije prilagođene takvom obliku života. Osim toga, ukoliko netko zaista dođe do nas (mi s našom tehnologijom trenutno ne možemo dalje od vlastite orbite) učinit će to s toliko naprednom tehnologijom, da će naši najbolji znanstvenici u to gledati kao što bi homo habilis gledao u laptop.

Prvi kontakt učinit će roboti

Put u svemir je dugotrajan, opasan i naporan. Let do Marsa, primjerice, trajat će najmanje šest mjeseci – i to u jednom smjeru. U tom su pogledu roboti daleko bolji izbor, što pokazuje broj lansiranih misija u duboki svemir: sve su, bez iznimke, u potpunosti autonomne, a prisustvo čovjeka svodi se na boravak u sigurnosti klimatizirane kontrolne sobe negdje na Zemlji.

A ukoliko smo mi nevoljni i nespremni za daleka putovanja, sva je prilika i da druga strana slično misli. Čak štoviše: kad se jednom u dalekoj budućnosti sretnu takva dva robota, moguće je da će civilizacije koje su ih poslale već stoljećima biti izumrle.

Ne moramo se bojati njihovih bolesti, kao niti oni naših

Svaka zaraza koja postoji na Zemlji prilagođena je upravo domaćim uvjetima i vrstama. Primjerice, ako ne želite dobiti gripu, izbjegavat ćete ljude koji ju imaju. Istovremeno ćete provoditi vrijeme sa svojom mačkom ili psom bez bojazni od bilo kakve zaraze.

Iz istog razloga ljudi se neće moći zaraziti bolestima od kojih oboljevaju vanzemaljci, kao što niti oni od nas neće moći dobiti niti prehladu.

Voyager 1, lansiran 1977. godine, još nije napustio Sunčev sustav. Ljudi ne mogu podnijeti tako dugotrajna putovanja (Credit: Wikipedia)
Voyager 1, lansiran 1977. godine, još nije napustio Sunčev sustav. Ljudi ne mogu podnijeti tako dugotrajna putovanja (Credit: Wikipedia)
Nastavi čitati

Sci

Zbog tehnologije imamo više vremena i osjećamo se mlađima

Vjerovali ili ne

Objavljeno

-

Objavio

Foto: Pixabay


Zbog tehnologije su uvelike promijenjeni naši životi i način na koji svijet oko nas funkcionira. Zanimljivo istraživanje koje je provela kompanija Lenovo otkriva da se ljudi zbog tehnologije osjećaju – mlađe.

Foto: News.Lenovo

Od 15 tisuća ispitanika širom svijeta, njih čak 40% se izjasnilo kako se zbog tehnologije osjeća znatno mlađe i to za čak 11 godina. Tehnologija najviše “pomlađuje” u Kini gdje je čak 70% ispitanika reklo da se zbog tehnologije osjeća mlađima.

Štednja vremena

Osjećaj je najizraženiji kod starijih generacija koji drže da im korištenje tehnologije itekako pomaže. I to tako da zadrže korak s mlađim ljudima, ali i da sami nastave učiti i povezivati se sa svojim vršnjacima ili članovima obitelji.

Iako bi neki mogli prigovoriti da nas tehnologija čini donekle otuđenima, prema Lenovovom istraživanju dolazi se do zanimljivih mišljenja. Neki ljudi tvrde se danas osjećaju povezanije nego prije 20 godina.

Čak je 75% ispitanika reklo da zbog tehnologije ostaju u kontaktu s prijateljima i obitelji koji žive u drugim gradovima ili državama.

Zadovoljstvo

Tehnologija, navodno, također pomaže ljudima i da budu generalno zadovoljniji svojim životima. Tako čak 57% ispitanih smatra kako su pametni uređaji poput računala ili pametnih satova i ekrana utjecali na njihovu produktivnost i učinkovitost. Smatraju da im je tako olakšan svakodnevni život. U prosjeku ispitanici drže da su im pametni uređaji uštedjeli pola sata dnevno.

Dakle, moglo bi se možda i zaključiti da tehnologija, iako povremeno ima i mračnu stranu, zapravo čini mnoge živote lakšima i boljima. Barem tako mnogi od nas misle.

Nastavi čitati

Preporučeno