Zanimljivosti o računalima često nas iznenade i zabave, pokazujući koliko je tehnologija napredovala i utjecala na naš svakodnevni život. Od prvih dana s ENIAC računalom do modernih pametnih telefona, povijest računala je ispunjena fascinantnim pričama i nevjerojatnim inovacijama. U ovom članku istražit ćemo 20 zanimljivosti o računalima koje niste znali, otkrivajući manje poznate činjenice o povijesti hardvera, računalnim virusima, prvim računalnim igrama i još mnogo toga.
Računala su postala neizostavan dio našeg društva, utječući na sve aspekte života, od komunikacije do zabave i poslovanja. Na primjer, jeste li znali da prvi računalni miš nije bio napravljen od plastike, već od drveta? Ili da je Mooreov zakon predvidio eksponencijalni rast računalne snage? Pridružite nam se dok otkrivamo ove i mnoge druge zabavne činjenice o tehnologiji, uključujući priče o prvom prijenosnom računalu, deep blue šah računalu, te utjecaj računalnih programa na razvoj tehnologije. Spremite se za putovanje kroz fascinantan svijet računalnih inovacija!
1. ENIAC: Prvo elektroničko računalo
ENIAC, skraćeno od “Electronic Numerical Integrator and Computer,” bio je prvo elektroničko računalo koje je svijet ikada vidio. Izgrađen tijekom 1940-ih u Sjedinjenim Američkim Državama, ENIAC je bio masivno računalo koje je težilo više od 27 tona i zauzimalo prostor od 167 kvadratnih metara. S više od 17.000 vakuumskih cijevi, 7.200 kristalnih dioda i 1.500 releja, ENIAC je mogao izvršiti složene proračune mnogo brže nego bilo koje mehaničko računalo tog doba.
Njegova svrha bila je prvenstveno vojna – pomagao je u izračunavanju balističkih tablica za vojsku. No, njegov utjecaj protegao se daleko izvan vojne primjene, označavajući početak digitalne ere. ENIAC je mogao izvršiti 5.000 operacija u sekundi, što je tada bilo nevjerojatno. Njegov rad otvorio je vrata budućim računalnim inovacijama, postavljajući temelje za sve kasnije razvojne faze računalne tehnologije.
2. Porijeklo riječi “bug”
Jedna od najpoznatijih zanimljivosti o računalima je priča o prvom “bugu”. Termin “bug” koristi se za opisivanje greške ili problema u računalnom programu. Ovaj termin je nastao kada su inženjeri na Harvardu 1947. godine pronašli stvarnog moljca zaglavljenog u releju računala Mark II. Moljac je izazvao kvar, a inženjeri su ga izvadili i zalijepili u dnevnik s opisom “prvi stvarni slučaj otkrivenog buga”.
Taj događaj zabilježen je kao prvi dokumentirani “bug” u računalima, iako su programeri već ranije koristili termin “bug” za opisivanje tehničkih problema. Ovaj događaj pridonio je popularizaciji termina, koji se i danas koristi za označavanje svih vrsta računalnih grešaka.
3. Nevjerojatna brzina današnjih računala
Brzina današnjih računala je nevjerojatna u usporedbi s njihovim prethodnicima. Dok je ENIAC mogao izvršiti 5.000 operacija u sekundi, moderna superračunala poput Fugakua mogu izvršiti kvadrilijune operacija u sekundi. Računalna brzina eksponencijalno je rasla zahvaljujući Mooreovom zakonu, koji predviđa udvostručavanje broja tranzistora na čipu svake dvije godine.
Primjeri najbržih računala danas uključuju superračunala koja se koriste za simulacije u znanosti, istraživanju svemira i klimatskim modelima. Ova računala omogućuju znanstvenicima da obavljaju složene proračune u sekundi, što bi ranije trajalo mjesecima ili čak godinama. Ova nevjerojatna brzina omogućuje i napredak u umjetnoj inteligenciji i strojnom učenju, što vodi do novih tehnoloških inovacija.
4. Prvi hard disk i njegova veličina
IBM 350 Disk File, prvi hard disk na svijetu, predstavljen je 1956. godine. Ovaj pionirski uređaj imao je kapacitet od 5 megabajta, što je danas ekvivalent jednoj pjesmi u MP3 formatu. No, njegova veličina bila je ogromna – disk je bio velik kao dva hladnjaka i težio je oko tonu.
U usporedbi s modernim hard diskovima koji mogu pohraniti terabajte podataka u uređajima manjih od mobilnih telefona, IBM 350 izgleda arhaično. No, ovaj prvi hard disk bio je revolucionaran u svoje vrijeme i označio je početak ere digitalnog pohranjivanja podataka. Danas, tehnologija pohrane podataka napredovala je do te mjere da imamo SSD diskove koji su brži, manji i pouzdaniji od svojih prethodnika.
5. Računala i šah
Priča o Deep Blue računalu i Gariju Kasparovu jedna je od najpoznatijih u povijesti računalne igre. Deep Blue, superračunalo koje je razvila IBM-ova istraživačka skupina, postalo je prvo računalo koje je pobijedilo aktualnog svjetskog šahovskog prvaka Garija Kasparova 1997. godine. Ova pobjeda označila je prekretnicu u svijetu šaha i računalne inteligencije.
Deep Blue mogao je analizirati 200 milijuna poteza u sekundi, što mu je omogućilo da predviđa i odgovara na Kasparovljeve poteze s nevjerojatnom preciznošću. Ovaj događaj imao je ogroman značaj za računalni svijet jer je pokazao potencijal umjetne inteligencije i sposobnost računala da nadmaše ljudske intelektualne sposobnosti u specifičnim zadacima.
6. Prvi računalni virus
Prvi računalni virus, nazvan “Creeper”, pojavio se 1971. godine. Napisao ga je Bob Thomas, a virus je dizajniran da se širi putem ARPANET-a, preteče današnjeg interneta. Creeper nije bio zlonamjeran – njegov jedini cilj bio je prikazivanje poruke “I’m the creeper, catch me if you can!”
Iako nije prouzročio nikakvu štetu, Creeper je bio prvi primjer samoreplicirajućeg programa, što je kasnije postalo poznato kao računalni virus. Ovaj događaj označio je početak nove ere u računalnoj sigurnosti i razvoju antivirusnih programa koji su danas ključni za zaštitu naših računala i podataka od zlonamjernih napada.
7. Binarni sustav: Temelj računala
Binarni sustav je osnovna građa svih modernih računala. Računala koriste binarni sustav, koji se sastoji od samo dvije znamenke: 0 i 1, za obradu i pohranu podataka. Ovaj jednostavan, ali moćan sustav omogućuje računalima da izvode složene operacije i proračune s velikom brzinom i preciznošću.
Informacije se prevode u nizove nula i jedinica, gdje svaka znamenka predstavlja bit (najmanju jedinicu podataka). Kombinacije ovih bitova stvaraju bajtove, što omogućuje pohranu i obradu različitih vrsta podataka. Binarni sustav omogućuje računalu da izvodi sve svoje funkcije, od osnovnih matematičkih operacija do složenih grafičkih prikaza i simulacija.
8. Mooreov zakon
Gordon Moore, suosnivač Intela, postao je poznat po svom predviđanju koje je 1965. godine postalo poznato kao Mooreov zakon. Ovaj zakon predviđa da će se broj tranzistora na mikroprocesorima udvostručiti približno svake dvije godine, što rezultira eksponencijalnim rastom računalne snage i smanjenjem troškova po tranzistoru.
Mooreov zakon nije samo statistički trend, već je poslužio kao vodič za razvoj i inovacije u industriji poluvodiča. Ovaj zakon je omogućio dramatičan napredak u računalnoj tehnologiji, od jednostavnih računala do današnjih sofisticiranih uređaja. Iako se fizička ograničenja silicija približavaju, industrija i dalje pronalazi načine da poboljša performanse kroz nove tehnologije i materijale.
9. Prvo prijenosno računalo
Osborne 1, prvo prijenosno računalo, predstavljen je 1981. godine od strane Osborne Computer Corporation. Ovo računalo težilo je oko 11 kilograma i bilo je veličine malog kofera. Osborne 1 imao je mali ekran od pet inča, dva disketna pogona i ugrađeni softver koji je uključivao programske pakete poput CP/M operativnog sustava, WordStar i SuperCalc.
Unatoč svojoj težini i ograničenjima, Osborne 1 je bio revolucionaran jer je omogućio korisnicima da nose svoje računalo sa sobom, što je bila velika promjena u odnosu na dotadašnje stacionarne jedinice. Ovaj uređaj je postavio temelje za daljnji razvoj prijenosnih računala koja danas koristimo, koja su mnogo lakša, brža i svestranija.
10. Email stariji od interneta
Prva email poruka poslana je 1971. godine od strane Raya Tomlinsona, američkog informatičara. Tomlinson je koristio ARPANET, preteču interneta, da pošalje prvu elektroničku poštu, a koristio je simbol “@” za adresiranje poruke, što je i danas standard u email adresama.
Ovaj pionirski korak u komunikaciji omogućio je slanje poruka između različitih računala, čime je postavljen temelj za razvoj današnjeg interneta. Email je postao jedan od najvažnijih alata za poslovnu i osobnu komunikaciju, a danas se šalju milijarde emailova dnevno.
11. Broj web stranica danas
Danas postoji više od 1.9 milijardi web stranica na internetu, ali samo oko 200 milijuna su aktivne. Broj web stranica stalno raste, jer sve više ljudi i organizacija koristi internet za dijeljenje informacija, prodaju proizvoda i usluga, te za komunikaciju.
Ova eksplozija web stranica stvorila je ogroman digitalni ekosustav koji uključuje sve od malih osobnih blogova do velikih korporativnih portala. Aktivne web stranice redovito se ažuriraju i privlače promet, dok neaktivne stranice ostaju online, ali bez novih sadržaja ili posjetitelja.
12. Prva računalna igra
“Spacewar!” je prva računalna igra koja je stvorena 1962. godine od strane grupe studenata na MIT-u, predvođenih Steveom Russellom. Igra je bila jednostavna simulacija svemirske borbe između dva svemirska broda koja su se borila unutar gravitacijskog polja zvijezde.
Iako je “Spacewar!” bila osnovna po današnjim standardima, njezin razvoj je označio početak računalnih igara kao medija za zabavu. Ova igra inspirirala je buduće programere i postavila temelje za industriju videoigara koja danas vrijedi milijarde dolara.
13. Računalna snaga pametnih telefona
Moderni pametni telefoni imaju računalnu snagu koja daleko nadmašuje računala iz prošlosti. Na primjer, prosječan pametni telefon danas ima više računalne snage nego računala koja su korištena za misiju Apollo 11 koja je poslala ljude na Mjesec.
Napredak tehnologije omogućio je minijaturizaciju i povećanje učinkovitosti procesora, što je rezultiralo uređajima koji su moćni, ali dovoljno mali da stanu u naš džep. Pametni telefoni danas mogu izvršavati složene zadatke, kao što su igranje grafički zahtjevnih igara, obrada videozapisa i pokretanje naprednih aplikacija za umjetnu inteligenciju.
14. COBOL jezik programiranja
COBOL (Common Business-Oriented Language) je jedan od najstarijih programskih jezika, razvijen 1959. godine za poslovne aplikacije. COBOL je dizajniran da bude lako čitljiv i pisan na način koji je razumljiv ljudima, što ga čini idealnim za računovodstvo, financije i administrativne sustave.
Danas, mnoge financijske institucije, vlade i velike korporacije i dalje koriste COBOL za svoje ključne poslovne aplikacije. Unatoč svojoj starosti, COBOL je i dalje relevantan zbog svoje pouzdanosti i sposobnosti da rukuje velikim količinama transakcija, što ga čini nezamjenjivim u mnogim kritičnim sustavima.
15. Ada Lovelace: Prva programerka
Ada Lovelace, rođena kao Augusta Ada Byron 1815. godine, bila je britanska matematičarka i pisac, najpoznatija po svom radu na analitičkom stroju Charlesa Babbagea. Ada je bila kći slavnog pjesnika Lorda Byrona, ali je odrastala s majkom koja ju je poticala da se bavi znanošću i matematikom. Unatoč ograničenjima koja su ženama tog vremena nametnuta, Ada je uspjela ostvariti značajan doprinos računalnoj znanosti.
Njen najpoznatiji doprinos bio je razvijanje prvog algoritma namijenjenog za izvršenje na stroju, što ju čini prvom programerkom na svijetu. Napisala je opsežan komentar na Babbageov rad, uključujući i algoritam za računanje Bernoullijevih brojeva pomoću analitičkog stroja. Njezina vizija o računalima nije bila ograničena na jednostavne aritmetičke operacije, već je predvidjela mogućnosti korištenja računala za stvaranje glazbe, grafike i druge kompleksne zadatke. Ada Lovelace je, bez sumnje, bila pionir u svijetu računalne tehnologije.
16. Najveći spam mail
Jedna od manje poznatih činjenica o internetu je priča o najvećem spam emailu. Godine 2004., jedan spam email poslan je na čak 1.2 milijarde adresa. Taj događaj označio je vrhunac problema sa spamom koji je već bio ozbiljna smetnja korisnicima interneta.
Spam mailovi, neželjene elektroničke poruke, postali su ogroman problem jer preplavljuju inboxe i troše resurse mreže. Učinci spama na internet su značajni – osim što iritira korisnike, spam također može biti nositelj računalnih virusa i drugih zlonamjernih programa. Borba protiv spama dovela je do razvoja sofisticiranih filtera i zakona protiv spama, ali problem i dalje postoji u manjem obimu.
17. Računala u modernim automobilima
Današnja računala u modernim automobilima igraju ključnu ulogu u poboljšanju sigurnosti i performansi vozila. Ova računala kontroliraju sve, od sustava ubrizgavanja goriva do zračnih jastuka i sustava za pomoć vozaču kao što su ABS i sustavi za kontrolu stabilnosti. Oni također omogućuju napredne funkcije poput automatskog parkiranja i autonomne vožnje.
U usporedbi s računalima korištenima u misiji Apollo 11, koja su imala manje računalne snage od današnjih kalkulatora, računala u modernim automobilima su nevjerojatno napredna. Ova tehnologija omogućuje automobilima da budu sigurniji, učinkovitiji i inteligentniji, što je rezultat desetljeća tehnološkog napretka.
18. Najduži ping
Jedna od najzabavnijih priča o internetu je ona o najdužem pingu. Ping je mrežni alat koji mjeri vrijeme koje je potrebno da paket podataka putuje od jednog računala do drugog i nazad. Godine 1969., ping paket poslan iz Kalifornije u London vraćen je tek nakon 40 godina. Ovaj nevjerojatno dug ping rezultat je pogrešno postavljenih servera i nevjerojatne slučajnosti.
Iako je priča humoristična, ona također pokazuje koliko su mreže složene i koliko je važno pravilno održavanje i konfiguracija mrežnih sustava. Takvi događaji naglašavaju potrebu za stalnim unapređenjem mrežnih tehnologija i protokola.
19. CAPTCHA i njezina svrha
CAPTCHA, akronim za “Completely Automated Public Turing test to tell Computers and Humans Apart,” je sustav osmišljen kako bi razlikovao ljude od računala. Koristi se na mnogim web stranicama za sprječavanje automatiziranih napada i spam poruka. CAPTCHA testovi često uključuju prepoznavanje iskrivljenih slova i brojeva ili odabir slika koje sadrže određene objekte.
Osim što pomaže u zaštiti web stranica od automatiziranih napada, CAPTCHA također pomaže u digitalizaciji knjiga. Korištenjem reCAPTCHA tehnologije, korisnici pomažu pri prepoznavanju riječi iz starih tekstova koje OCR (optičko prepoznavanje znakova) sustavi ne mogu točno pročitati. Tako, svaki put kad riješite CAPTCHA test, možda zapravo pomažete u očuvanju povijesnih tekstova.
20. Prvi računalni miš
Prvi računalni miš izumio je Douglas Engelbart 1964. godine. Ovaj prvi miš bio je napravljen od drveta i imao je dva kotačića za praćenje pokreta po površini. Engelbart je svoj izum nazvao “pokazivački uređaj” (eng. pointing device), a njegov rad bio je dio većeg projekta za razvoj interaktivnih računala.
Prvi računalni miš bio je velik i nezgrapan u usporedbi s današnjim miševima, ali je postavio temelje za razvoj korisničkog sučelja koje danas koristimo. Engelbartov izum omogućio je lakše i intuitivnije upravljanje računalima, što je značajno unaprijedilo upotrebljivost računalnih sustava i doprinijelo razvoju modernih grafičkih sučelja.
Zanimljivosti o računalima: Što smo naučili
I tako smo došli do kraja našeg putovanja kroz nevjerojatne i zabavne činjenice o računalima. Od masivnog ENIAC-a koji je zauzimao cijele sobe, preko simpatične priče o moljcu koji je postao prvi “bug”, do današnjih superračunala koja izvode kvadrilijune operacija u sekundi – svijet računala je zaista fascinantan.
Saznali smo kako je prvi prijenosni računar Osborne 1 bio veličine malog kofera, kako je prvi email poslan prije nego što je internet uopće postojao, te kako se broj web stranica danas broji u milijardama. Upoznali smo se s igrom “Spacewar!”, koja je započela eru računalnih igara, i otkrili kako današnji pametni telefoni imaju više računalne snage od računala koja su slala ljude na Mjesec.
I dok nam CAPTCHA testovi pomažu da razlikujemo ljude od robota (i usput digitaliziramo knjige), računala u našim automobilima čine vožnju sigurnijom i pametnijom. Naša avantura kroz povijest i razvoj tehnologije bila je ispunjena nevjerojatnim inovacijama i duhovitim anegdotama.
Sada je vaš red! Podijelite s nama svoje omiljene zanimljivosti o računalima. Možda imate neku manje poznatu priču ili zabavnu činjenicu koja nas sve može nasmijati i zadiviti. Hvala vam što ste putovali s nama kroz ovu tehno avanturu i nadamo se da ste se zabavili i naučili nešto novo. Do sljedećeg susreta u svijetu tehnologije, ostanite znatiželjni i nastavite istraživati!
