Popularna energetska pića obećavaju pomoć pri sportskim naporima i gubitku težine. Je li to uistinu točno? Prema istraživanju izvršenom na Sveučilištu Nova Southeastern na Floridi, ne uvijek.
“Energetska pića obično sadrže veliki udio kofeina u kombinaciji s drugim sastojcima poput taurina, saharoze, guarane, ginsenga, niacina, piridoksina i cijanokobalamina”, navodi Stephanie Ballard, dr. farmacije i asistentica profesorica praktične farmacije na kampusu West Palm Beach pri Sveučilištu Nova Southeastern. Dalje objašnjava: “Većina se učinaka energetskih pića, poput bolje koncentracije i izdržljivosti, može povezati s udjelom kofeina. Opetovano se pokazalo kako kofein pozitivno utječe na učinkovitost aerobnog treninga, dok mu pri anaerobnom treningu učinak može varirati.”
Ballard i njeni kolege Jennifer Wellborn-Kim, dr. farmacije i Kevin Clauson, također dr. farmacije, napisali su članak, originalnog naslova: “Effects of Commercial Energy Drink Consumption on Athletic Performance and Body Composition”, o utjecaju komercijalnih energetskih pića. Članak je objavljen u posljednjem izdanju znanstvenog časopisa The Physician and Sportsmedicine. “Postoje kontradiktorni dokazi o utjecaju energetskih pića na gubitak težine, iako neki podaci ukazuju na mogućnost smanjenja masnog tkiva uslijed redovitog vježbanja u kombinaciji s konzumacijom energetskih pića. Povećano izgaranje kalorija i gubitak težine mogu se polako gubiti kroz proces navikavanja konzumenta na kofein”, objašnjava dr. Ballard.
“Nemojte zaboraviti kako su energetska pića često pretrpana šećerom”, naglašava. “Unatoč mogućem korištenju u svrhu gubitka neželjenog masnog tkiva, moguće je kako su upravo energetska pića jedan od uzroka epidemije pretilosti, zajedno sa slatkim gaziranim pićima koja ne sadrže toliko kofeina.”
Sportaši koji se, takoreći, nataču Red Bullom trebali bi biti svjesni kako postoji službeno određena granica za unos kofeina, ali i koje su moguće opasnosti po njihovo zdravlje. “Iako je 2004. godine kofein uklonjen s liste zabranjenih tvari od strane Svjetske agencije za suzbijanje dopinga, prema Programu nadgledanja iz 2009. godine udio kofeina u krvi i dalje se nadgleda ne bi li se učilo naznake zlouporabe”, naglašava Ballard. “Prema pravilniku Nacionalnog kolegija atletičarske udruge, smatra se da su sportaši dopingirani ukoliko im se u krvi pronađe više od 15 µg/mL kofeina. Ta je količina ekvivalentna osam šalica kave od kojih svaka sadrži 100 mg kofeina.”
Ballard upozorava da kao i svaka druga aktivna supstanca, sastojci energetskih pića mogu uzrokovati različite reakcije organizma, pogotovo u slučaju povremenih uzimanja većih količina. Uz to, energetska pića, koja se svrstavaju u grupu dodataka prehrani, nalaze se u sivom regulatornom području. Zbog toga mogu izbjeći ograničenje udjela kofeina postavljena za prehrambene proizvode i bezalkoholna pića.
“Prema odredbi američke agencije FDA, gornja granica udjela kofeina u bezalkoholnim pićima iznosi 71 mg”, navodi Ballard. “Unatoč tome, energetska pića mogu sadržavati čak 505 mg u jednoj dozi. To je ekvivalent 14 limenki Coca-Cole. Kofein može uzrokovati nesanicu, nervozu, aritmiju srca, osteoporozu, kardiovaskularne bolesti, gastrointestinalne poremećaje, komplikacije u trudnoći i pri porodu pa čak i smrt.”
Ipak, konzumacija malih količina energetskih pića može biti sigurna, a da istodobno pomogne pri postizanju boljih rezultata. “Kofein u količinama do 6 mg/kg može pozitivno utjecati na radni učinak konzumenta, a da pri tom ne uzrokuje neželjene nuspojave”, dr. Ballard zaključuje.
Izvor: Dick Jones Communications
