Istraživači sa Sveučilišta u Torontu otkrili su kako ljudi postaju politički liberalniji nakon prakticiranja duhovnih vježbi kao što je meditacija.
„Postoje velika preklapanja između religioznih vjerovanja i političke orijentacije“, kaže jedan od autora studije, Jordan Peterson iz Odjela za psihologiju na Sveučilištu u Torontu. „Otkrili smo kako religiozne individue više teže konzervatizmu, dok duhovni ljudi više teže liberalizmu. Duhovno iskustvo kroz vođenu meditacijsku vježbu dovelo je do toga da i liberali i konzervativci podrže liberalnije političke stavove.“
„Dok je religioznost karakterizirana odanošću prema specifičnoj tradiciji, skupu načela ili kodeksu ponašanja, duhovnost (spiritualnost) se povezuje s izravnim iskustvom samonadilaženja i osjećajem da smo svi povezani“, kaže vodeći autor studije Jacob Hirsh iz Rotman škole menadžmenta na Sveučilištu u Torontu.
Istraživači Hirsh, Peterson i Megan Walberg su u tri studije ispitali političke stavove njihovih ispitanika, u odnosu na njihovu religioznost i duhovnost. U prvoj studiji su ispitali 590 američkih ispitanika da li se izjašnjavaju kao Demokrati ili kao Republikanci. U drugoj studiji su mjerili političku orijentaciju i potporu prema većim američkim i kanadskim strankama na 703 sudionika istraživanja. Istraživači su potvrdili da je religioznost bila povezana s političkim konzervatizmom, dok je duhovnost bila povezana s političkim liberalizmom. Ove su se poveznice ispostavile takvima zbog zajedničkih vrijednosti na kojima se temelje ova usmjerenja: konzervatizam i religioznost naglašavaju važnost tradicije, dok liberalizam i duhovnost naglašavaju važnost jednakosti i društvene harmonije.
U trećoj studiji, istraživači su regrutirali 317 ispitanika iz SAD-a i polovicu ispitanika tražili da naprave duhovnu vježbu vođenu meditacijskim videom. Oni koji su gledali video su bili zamoljeni da zatvore oči i duboko dišu, zamišljajući se u prirodnom okruženju i povezani s prirodom. Zatim ih se pitalo o njihovoj političkoj orijentaciji i da ocjene koliko se duhovno osjećaju. Istraživači su kazali da su, u usporedbi s onim sudionicima u kontrolnoj grupi, sudionici koji su meditirali osjećali veći nivo duhovnosti i izrazili liberalnije političke stavove, uključujući i smanjenu potporu za „žestoko prema kriminalu“ politici i preferenciju prema liberalnim kandidatima.
„Duhovne vježbe su postigle da ljudi osjećaju veću povezanost s drugima“, kaže Hirsh. „Granice koje inače održavamo između sebe i svijeta se smanjuju kada radimo duhovne vježbe. Ovi osjećaji samonadilaženja čine lakšim shvatiti da smo svi dio istog sistema.“
Istraživači se nadaju kako će ova otkrića ne samo poboljšati naše razumijevanje duhovnosti, već i pomoći pri budućim političkim dijalozima.
„Konzervativni dio religioznih vjerovanja je odigrao veliku ulogu u očuvanju kultura i uvođenju zajedničkih pravila. Duhovni dio, na drugoj strani, pomaže kulturama da se obnove prilagođavanjem na promjene okolnosti“, kaže Peterson. „I lijevi i desni su važni; nije da je ijedan ispravan, već dijalog između njih stvara najbolje šanse koje imamo da uspostavimo ravnotežu. Kada bi ljudi shvatili da obje strane imaju važnu ulogu u društvu, bile bi eliminirane brojne nepotrebne tenzije“, zaključuje Peterson.
Izvor: University of Toronto
