Kako se čovjek nosi s drugim inteligentnim bićima?
Mi ljudi imamo sposobnost učenja, razmišljanja i rješavanja problema. Mi smo samosvjesni, a također smo svjesni prisutnosti drugih kao i njihovih osjećaja i misli. Izrađujemo alate, kreativni smo. Mislimo apstraktno. Imamo jezik i možemo ga koristiti kako bismo izrazili složene ideje. Sve su to vjerojatno znakovi inteligencije. Znanstvenici se ne mogu dogovoriti o najboljoj definiciji inteligencije, ali se uglavnom slažu da su ljudi vrlo inteligentni. Ostali članovi životinjskog carstva pokazuju znakove inteligencije, a neki znanstvenici smatraju da je razlika ljudske i životinjske inteligencije samo u njezinom stupnju.
ČIMPANZE SU GOTOVO POPUT NAS
Ako mi ljudi posjedujemo inteligenciju, čimpanze ju također moraju imati jer smo genetički najmanje 98% identični. Čimpanze znaju napraviti i koristiti alat, love u organiziranim skupinama, a upuštaju se i u nasilje. Terenska promatranja i laboratorijski pokusi pokazuju da čimpanze imaju sposobnost za empatiju, altruizam i svjesnost.
DUPINI SU KREATIVNI
Dupini u Australiji koriste spužvu kako bi zaštitili svoju njušku kad ubiru po morskom dnu. Takvo ponašanje korištenja alata prenosi se s majke na kćer. Znanstvenici kažu da je to samo jedan od znakova koliko su dupini pametni. Ostali znakovi uključuju različite zvižduke i klikove koji im mogu poslužiti kao imena. Oni su također kulturna bića koja poprimaju ponašanje jedni od drugih. Osim toga, neka istraživanja pokazuju da se mogu prepoznati u ogledali te na taj način promatrati dijelove tijela.
SLONOVI POKAZUJU SAMOSVJEST
Sama veličina njihovih mozgova sugerira da slonovi moraju znati stvar ili dvije o svijetu koji ih okružuje. Viđeni su kako tješe članove obitelji, pomažu drugim vrstama kada im je potrebna pomoć, igraju se u vodi i komuniciraju putem vibracija koje osjete u svojim nogama. No, najzapaženije je bilo kada je ženka azijskog slona po imenu Happy prepoznala sebe u ogledalu. Takvo složeno ponašanje dijeli samo s ljudima, velikim majmunima i dupinima. Uz to vrijedi spomenuti njihove sposobnosti u crtanju na kojima bi im bili zavidni i mnogi ljudi.
GLAVONOŠCI IMAJU VELIKE MOZGOVE
Jesu li hobotnice, lignje i sipe pametne? Tu se javljaju različita mišljenja, ali sigurno je da su glavonošci među pametnijim beskralješnjacima u moru. Mozak im okružuje jednjak, ali s ljudskim mozgom ima slična obilježja kao što su presavijeni režnjevi i različite regije za obradu vizualne i taktilne informacije. Različite rasprave otkrivaju da takva bića imaju naizgled neukrotivu znatiželju, sposobnost za učenjem i korištenjem alata. A znamo da su i majstori u kamuflaži, a prilikom jedenja mogu precizno kontrolirati svoje mišiće.
VRANE SU LUKAVE
One koriste različite alate kao što su grančice, perje i ostale komadiće krhotina za uzimanje hrane iz teško dostupnih mjesta. Vrana imena Betty, na slici ovdje, koristi ravnu žicu. Sagnula se kako bi uzela hranu iz ravne cijevi, a pritom joj je žica bila od velike pomoći. Ptice su rođene da koriste oruđe, ali svoj zanat usavršavaju gledajući iskusnije ptice, što je znak više inteligencije.
VJEVERICE MOGU BITI VARLJIVE
Istraživači su izvijestili da glodavci mogu lažno sakriti hranu kako bi prevarili potencijalne lopove. Takvo ponašanje je postalo intenzivnije u laboratorijskom pokusu u kojem su ljudi vjevericama ukrali kikiriki. Istraživači su na taj način pronašli znak da vjeverice mogu protumačiti namjere drugih ljudi, iako je to možda samo naučeno ponašanje. Druge su studije pokazale da ove životinjice u glavi imaju trodimenzionalne karte koje im omogućuju prisjećanje na to gdje su sakrile svoju hranu.
ČOVJEKOV NAJBOLJI PRIJATELJ
Jesu li psi pametni ili samo jako dobri u osnovnoj poslušnosti? Oni mogu naučiti mnoge trikove, sjesti, leći i dohvatiti predmet, ali mogu li pročitati namjere vlasnika? Istraživanje sugerira da mogu pronaći hranu kao odgovor na neverbalne znakove, takvu vrstu razumijevanja znanstvenici povezuju s ljudskom sposobnosti razumijevanja tuđe točke gledišta. Pas u pokusu na slici točno razlikuje fotografije pasa i fotografije pejzaža što je pokazatelj da pas može formirati koncept “psa”.
MAČKE SU PRILAGODLJIVE
Poput vlasnika pasa, neki vlasnici mačaka uče svoje ljubimce da slušaju zapovijedi kao što su “sjedi”, “lezi”, a znaju se i prevrnuti te skočiti kroz obruč. Mačke nauče trikove opažanjem i oponašanjem, a uz to je bitna i nagrada. No, treniranje mačke teže je od treniranja psa. Znači li to da su manje inteligentne? Ne nužno. Stručnjaci mačaka kažu da su one jednostavno drugačije. One su samotne životinje i motivirane potrebom za preživljavanjem. To im je omogućilo da se prilagode raznim domaćim sredinama pa čak i “haubama” automobila.
SVINJE SU MUDRE I ČISTE
One su možda najpametnije i najčišće domaće životinje. Prema nekim stručnjacima, čišće su i od mačaka i pasa. Mnogi ne znaju da svinje nemaju znojne žlijezde, a zbog toga rashlađenje potraže valjanjem u blatu. Ženke su izrazito brižne majke i prije poroda rade “gnijezdo” za svoje mlade, a na farmama su buduće mame svinje zakinute jer ne mogu raditi ono što im je instinktivno. Znak njihove inteligencije poznat je još iz pokusa iz 1990. godine. Svinje su osposobili za pomicanje pokazivača na video-zaslonu sa svojim njuškama. Koristeći pokazivač razlikovale su črčkarije koje su poznavale od onih koje su vidjele po prvi put. One su naučile zadatak brzo kao i čimpanze.
Izvor: NBC News
