Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Zdravlje i Medicina

Nobela za medicinu odnose tajne bioloških satova

Tri Amerikanca će dijeliti ovogodišnju nagradu za medicinu.

Jeffrey Hall, Michael Rosbash i Michael Young izolirali su gen koji kontrolira naš biološki sat te tako postali ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu. I to za “otkrića molekularnih mehanizama koji kontroliraju cirkadijalni ritam”, priopćio je tako Thomas Perlmann kao tajnik Nobelova povjerenstva Instituta Karolinska u Stockholmu.

Kao što znamo, rotacija Zemlje oko svoje osi dovodi do smjene dana i noći, a tom ritmu se prilagodio živi svijet našeg planeta. Već se također dugo zna da živa bića, uključujući i nas ljude, posjeduju unutrašnji, biološki sat.

Postojanje toga je zamijetio još 1729. godine francuski znanstvenik Jean-Jacques d’Ortous de Mairan zahvaljujući mimozi koja nastavlja zatvarati i otvarati svoje listove u dnevnom i noćnom ritmu čak i onda kad je u potpunom mraku.

Zašto je to tako ostalo je enigma do 1984. g. kad su Michael Rosbach i Jeffrey Hall, rabeći vinske mušice, izolirali gen nazvan period. Bila je riječ je o genu koji je kontrolirao dnevni biološki ritam na razini stanice. Pokazali su time kako taj gen kodira protein koji se akumulira u stanicama u tijeku noći, a zatim degradira u tijeku dana.

Istodobno, Michael Young otkrio je, također pomoću vinskih mušica, gen nazvan timeless koji proizvodi drugi protein koji se veže uz protein period i pomaže mu da uđe u jezgru stanice. Poslije je Young otkrio i gen nazvan doubletime, koji tako podešava biološki sat da naše stanice rade u 24-satnom, tj. cirkadijalnom ritmu (od latinskih riječi circa, što znači oko i diem, što znači dan).

Zapažen kod vinskih mušica, taj biološki unutrašnji sat djeluje na istim principima kod ljudi te djelovanjem regulira naše spavanje, ponašanje, razinu hormona, tjelesnu temperaturu i metabolizam. Kako narušavanje unutrašnjeg biološkog sata utječe na ljude se najbolje vidi u tijeku putovanja kada se promijeni nekoliko vremenskog zona nakon čega uslijedi jet lag. Slično se primjećuje i tijekom prelaska računanja ljetnog vremena na zimsko i obrnuto. “Otkriće objašnjava kako biljke, životinje i ljudi prilagođavaju svoj biološki ritam tako da se sinkroniziraju okretanju Zemlje oko svoje osi”, dio je priopćenja Instituta Karolinska.

Sva trojica nabrojanih laureata su rođena u Sjedinjenim Državama. Jefrey C. Hall (72) je profesor emeritus na Sveučilištu u Maineu i Sveučilištu Brandeis. Na Brandeisu radi i Michael Rosbach (73), a Michael W. Young (68) je profesor na Sveučilištu Rockefeller u New Yorku. Navedena trojica će, osim najvećeg znanstvenog priznanja, podijeliti i oko milijun dolara nagrade.

“Dugo se špekuliralo kako bi ovo područje istraživanja moglo osvojiti Nobelovu nagradu. To je veliko priznanje istraživanju cirkadijalnih ritmova koji su blisko vezani s našim zdravljem i bolestima, uključujući dijabetes, pretilost, rak i kardiovaskularne bolesti” izjavio je Frank A. J. L. Scheer s Harvarda.

Možda će vas zanimati

Društvene znanosti

Uskrs je, bez sumnje, jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, obilježavajući uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih. Ova temeljna vjerska priča nije samo srž kršćanstva, već...

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...

Biljke i životinje

Besmrtna meduza, simbol vječne mladosti i regeneracije, otvara vrata u novu dimenziju bioloških čuda. Zamislite svijet u kojem je “besmrtnost” više od mita, gdje...