Dvije nove studije (jedna provedena na ljudima, a druga na miševima), pokazuju velike koristi koje ima njihanje tijekom spavanja.
Ljudi
“Dobar san znači brzo zaspati i spavati cijelu noć”, tvrdi Laurence Bayer sa Sveučilišta u Ženevi. “Naši volonteri – čak i ako su bili dobri spavači – zaspali su brže kad su se njihali i imali su dulja razdoblja dubljeg sna povezana s manje uzbuđenja tijekom noći.”
Voditelji ove studije, Laurence Bayer i Sophie Schwartz, željeli su istražiti učinke koje njihanje ima na san i vezu s moždanim valovima tijekom noći.
Prva noć je bila namijenjena privikavanju ispitanika na spavanje u novom prostoru. Zatim su ostali još dvije noći. Prvu noću su spavali na lagano ljuljajućem krevetu, a drugu na identičnom krevetu koji se nije kretao. Sudionici su brže zaspali dok su se njihali. Također su spavali dublje i manje se budili.
Znanstvenici su također željeli znati kako to sve utječe na pamćenje. Za procjenu konsolidacije pamćenja, sudionici su učili parove riječi. Otkriveno je da su postizali bolje rezultate na jutarnjem testu nakon njihanja tijekom sna.
Proučavanjem oscilacija mozga tijekom spavanja pronađeno je da je kontinuirano njihanje pomoglo sinkronizaciji neuronske aktivnosti u talamokortikalnim vezama mozga, koje igraju važnu ulogu u konsolidaciji spavanja i pamćenja.
Miševi
Druga studija, na miševima, potvrdila je da njihanje dobro uspavljuje i druge vrste. Kod miševa je brzina ritmičke stimulacije bila četiri veća nego kod ljudi. Unatoč uspješnom brzom uspavljivanju, miševi ipak nisu čvršće spavali.
Znanstvenici su otkrili da se rješenje skriva u centru za ravnotežu.
Miševi kojima je nedostajao dio centra za ravnotežu koji osjeća linearno ubrzanje nisu iskusili nikakve pozitivne učinke za kvalitetu sna tijekom njihanja u snu.