Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Na rubu znanosti

Kako drveće “razgovara”?

30 godina istraživanja otkrilo zanimljivosti mreže korijenja

Ekologinja Suzanne Simard tvrdi kako drveće ima sofisticiranu i povezanu ‘društvenu’ mrežu koja se odvija pod zemljom.

Njezino 30 godina dugo istraživanje kanadskih šuma je dovelo do otkrića da drveće međusobno ‘razgovara’ često, a i na velikim udaljenostima. Na cijelu ideju istraživanja ju je navelo jedno davno otkriće u kojem je ustanovljeno da jedan korijen sadnice bora može poslati ugljik drugom korijenju sadnica bora.

Stabla su, navodno, jako društvena i međusobno ovise jedna o drugima kako bi preživjela. Komunikacija je bitna, a ogromna mreža korijenja služi i za slanje ‘tajnih’ poruka među njima, što omogućuje dijeljenje hranjivih tvari i vode s onim stablima kojima su nutrijenti potrebniji.

Njezina pretpostavka da drveće može međusobno dijeliti informacije bila je jako kontroverzna pa je zbog poteškoća u dobivanju sredstava za istraživanje odlučila sama eksperimentirati.

Posadila je 240 stabala breze, jele i cedra u kanadskoj šumi i pretpostavila da će breza i jelka razviti vlastitu podzemnu mrežu, no ne i cedar. Sadnice je pokrila plastičnim vrećicama ispunjenim raznim vrstama ugljičnih plinova. U brezu je ubrizgala radioaktivni plin, a u jelu stabilni ugljikov dioksid.

Kad ih je provjeravala Geiger-Müllerovim brojačem, saznala je da u cedru nema radioaktivnosti. Međutim, kod jele i breze, koje su dijelile ugljikov dioksid, brojač je itekako reagirao. Breza je bila ta koja je slala ugljikov dioksid jeli, osobito kad je bila u hladovini. Tijekom zime, događala se obrnuta komunikacija. Breza je bila bez lišća, a zimzelena jela joj je slala potrebni ugljik. Znanost je do tada uvijek smatrala kako se stabla međusobno natječu za ugljik, sunce, vodu i hranjive tvari.

Stabla su ‘razgovarala’ pomoću kemijskih i hormonskih signala putem micelija. Komunicirala su putem ugljika, dušika, fosfora, vode, hormona i kemikalija, a zatim međusobno dijelila te elemente, stvarajući ravnotežu cijele šume.

Micelij povezuje različita pojedina stabla u jednoj šumi, bilo da su u pitanju stabla iste ili različitih vrsta. Simard je otkrila kako starija stabla hrane mlađa te da jedno starije stablo može biti povezano s više stotina drugih stabala.

Možda će vas zanimati

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...

Arheologija i paleontologija

Između 2575. i 2465. prije nove ere, grandiozne piramide u Gizi nikle su kao posljednja počivališta faraona Kufua, Kafrea i Menkaurea. No, zagonetka o...

Biljke i životinje

Kada razmišljamo o svijesti, često se ograničavamo na ljudsku perspektivu. No, što ako vam kažemo da svijet oko nas, pun raznolikih životinjskih vrsta, od...