Prototip sofisticiranog silicij-karbid detektora za kontrolu tereta u pomorskim lukama i otkrivanje posebnih nuklearnih materijala koji je razvijan tijekom tri godine u sklopu projekta E-SiCure u okviru NATO Programa znanost za mir i sigurnost (SPS), predstavljen je u petak na Institutu Ruđera Boškovića (IRB).
Detektor je predstavila voditeljica istraživanja dr. sc. Ivana Capan, a razvijen je u sklopu NATO projekta punoga naziva “Modificiranje silicij-karbida za pojačanu sigurnost na granicama i lukama”, koji je završio ovaj mjesec.
Riječ je o jednom od najvećih projekata u sklopu ovoga programa u Hrvatskoj, vrijedan je 396.500 eura, a čak 31 posto novca stiglo je u Hrvatsku, što inače nije uvriježena praksa na ovim projektima kada većina sredstava odlazi zemljama partnerima, istaknuo je ravnatelj IRB-a David M. Smith. Podsjetio je da se morskim putem danas održava oko 90 posto svjetske trgovine, najčešće brodskim kontejnerima, a više od 50.000 trgovačkih brodova na međunarodnoj razini prevozi sve vrste tereta.
Ako se pak uzmu u obzir i sve složenije geopolitičke rizike, uključujući i decentralizirane terorističke prijetnje, logično je da naglo raste interes u području istraživanja i razvoja novih tehnologija detekcije opasnoga tereta, rekao je Smith.
Projekt potaknut smanjenjem zaliha helija-3
U odnosu na druge E-SiCure projekte, ovaj projekt ima i ove posebnosti – riječ o trogodišnjem međunarodnom projektu koji odskače po broju sudionika – uz IRB, nositelji su i portugalsko Sveučilište u Aveiru i slovenski Institut Jožef Štefna, a partneri su iz Australije – “Australian nuclear science and technology organization” i “National Institutes for Quantum and Radiological Science and Technology” iz Japana.
Capan je napomenula kako je projekt potaknula činjenica da su zalihe helija-3 na izmaku, pa treba tražiti zamjenska rješenja. Helij-3 je lagan, ne-radioaktivni izotop helija s dva protona i jednim neutronom, ne može se sintetizirati, a nalazi se, primjerice, u svim detektorima u SAD-u.
Tako je, istaknula je voditeljica projekta, “naš cilj bio uz pomoć teorijskih, eksperimentalnih i primijenjenih istraživanja razviti specijalizirane detektore od silicij-karbida”. Taj je materijal izabran jer nije toksičan i zbog njegovih fizikalnih svojstva, među kojima je i superiorna otpornost na utjecaje zračenja u odnosu na druge slične materijale.
Istraživačima je pak veliki izazov bio pasivizirati nepravilnosti koje nastaju u samom materijalu tijekom rasta kristalai, objasnila je Capan. Detektor je jednostavan za korištenje, može se napajati iz običnih baterija i malih je dimenzija – od jednoga četvornog milimetra razvijenoga prošle godine do četiri četvorna milimetra koji je razvijen ove godine. Učinkovitost detektora demonstrirana je kroz laboratorijske testove s alfa česticama te testovima u nuklearnom reaktoru na Institutu “Jožef Štefan”.
Dodatna vrijednost ovoga projekta je i ta što stipendira rad mladih znanstvenika i studenata. Tako je, istaknula je, zahvaljujući ovom projektu, na IRB-u do sada izrađeno pet diplomskih radova, četiri doktorata su u tijeku, a u projekt su uključena i tri dodiplomska studenta.
Detektor se neće komercijalizirati, namjerava se razviti još sofisticiraniji proizvod
Krajnji korisnik ovakvoga detektora u Hrvatskoj mogla bi biti Carinska uprava (CU), koja je i partner na projektu E-SiCure. Novinare je zanimalo hoće li se ovaj prototip komercijalizirati, a Capan je odgovorila kako nije realna neka masovna proizvodnja jer je tržište razmjerno limitirano. Na dodatno pitanje tko ima pravo na proizvod ako bi ipak došlo do komercijalizacije, odgovorila je da pravo ima pet institucija koje su sudjelovale u projektu.
Capan je istaknula kako je namjera u iduće tri godine razviti još sofisticiraniji proizvod koji će pronaći svoju “nišu” jer ćemo, najavila je, ponuditi nešto što stvarno nitko drugi nema.
To pak znači da je razvoj ovoga prototipa zapravo bio potvrda za ono “mi to možemo”, njegova efikasnost usporediva je pak s postojećim detektorima, i zato namjeravamo napraviti nešto što je puno specifičnije i što će “odskakati” od svih ostalih i tek onda ga pokušati komercijalizirati.
Kako je rekla Capan, taj projekt je već u procesu prihvaćanja, a zapravo se želi razviti pixel detektor koji neće “pokrivati” samo neutrone, već i x-zrake te bi se, primjerice, mogao koristiti i za skeniranje ručne prtljage na aerodromima.
Na predstavljanju su bili predstavnici znanstveno-akademske zajednice i partnera, Hrvatskoga vojnog učilišta pri Ministarstvu obrane, Carinske uprave Ministarstva financija, te medija.
