Bečko Sveučilište prirodnih resursa i znanosti (BOKU) i Institut za istraživanje utjecaja klime u Berlinu objavili su analizu uzročnika emisije ugljičnog dioksida.
Tim sastavljen od 30 renomiranih znanstvenika sa šest kontinenata analizirao je i pokretače emisije stakleničkih plinova poput energetske potrošnje, ekonomskog rasta, energetske efikasnosti i intenziteta ugljika u razdoblju od 2000. do 2018. godine, priopćili su iz Grada Beča. Istraživanje je provedeno u sektorima industrije, prometa, građevine i energije.
Rezultati istraživanja su pokazali da unatoč pandemiji koronavirusa koja je dovela do kratkotrajnog pada, emisija stakleničkih plinova će i narednih godina ostati visoka.
U razdoblju od 2010. do 2018. godine, globalna emisija stakleničkih plinova povećala se za, kako su znanstvenici istakli, 11 posto. Ipak, u određenim sektorima, poput energetskog, zabilježen je znatan pad.
Globalni prijevoz tereta se u proteklih dvadeset godina povećao za 68 posto. Najveći generator plinova je industrijski sektor sa 10,1 gigatona ugljičnog dioksida u 2018. godini, što predstavlja 35 posto ukupnih emisija i čak 14 posto više nego 2010. godine.
Osim toga, klimatskim promjenama doprinosi i sve veća potreba za obradivim zemljištima. U zadnjih 30 godina na globalnom jugu je posječeno oko sedam milijuna kilometara kvadratnih šuma, što je skoro ekvivalent ukupnoj kopnenoj površini Australije. Sada se na tim područjima proizvode namirnice za Kinu i Europu.
“Kako bi se globalno zagrijavanje smanjilo u skladu sa smjernicama Pariškog sporazuma o klimi, potrebno je osigurati održivu upotrebu zemljišta, ograničiti prekomjernu potražnju, doseći visoku razinu energetske efikasnosti te prestati s korištenjem fosilnih goriva”, istaknuo je William Lamb, voditelj istraživanja s Instituta u Berlinu.
Rezultati istraživanja objavljeni su u akademskom časopisu Enviromental Research Letters.
