Povijest je iznjedrila mnoge izume, od kojih su neki gotovo neophodni i ne možemo zamisliti život bez njih, a neki su izumi izumljeni kako bi olakšali raditi neke stvari koje su se do trenutka izuma radile na neki teži način.
Poredak važnosti izuma je teško odrediti, osobito jer su neki od njih toliko važni da ne znamo odrediti koji je najvažniji izum. Evo koji su izumi najzaslužniji za stvaranje današnje civilizacije, koji su nam olakšali život i omogućili pomicanje ljudskih granica, a neki su od njih i spasili milijune ljudskih života.
1. Vatra
Prvi najveći izum u povijesti u principu nije bio izum nego otkriće, ali izumom se smatra način proizvodnje vatre i učenje kako ju sačuvati. Vatra je u masovnu upotrebu ušla oko 120 tisuća godina prije nove ere.
Vatra je sačuvala mnoge ljudske živote pružajući toplinu, zaštitu i nove načine pripreme hrane čime je vrsta evoluirala i uz pomoć vatre izumila još nekoliko važnih izuma. Niti jedno drugo otkriće nije toliko utjecalo na kvalitetu života ljudi tog vremena kao što je to bilo u slučaju vatre.
2. Kotač
Mjesto broj dva na ljestvici najvažnijih izuma ikada drži izum koji je nastao oko 3500 g. pr.n.e. u Mezopotamiji, a korišten je kao pomoć u izradi i obradi keramike. Tek nakon nekoliko stotina godina kotač je pronašao svoje mjesto na kolima i izuzetno olakšao život ljudi u stoljećima koji slijede.
3. Čavli
Otprilike u isto vrijeme kada je izumljen kotač došlo je do izuma još jednog važnog predmeta – čavla. To se dogodilo u drevnom Egiptu, državi koja je bila poznata po svojim vrhunskim graditeljima i koja je u vrlo kratkom roku uspješno izgradila predivne arhitektonske oblike. Čavli su omogućavali sigurniji i brži rad te stvorili nove načine korištenja drveta.
4. Leće
Optičke leće su se prvo pojavile u drevnom Egiptu i Mezopotamiji, ali nisu ušle u široku upotrebu sve dok stari Grci nisu otkrili odnos leća i svjetlosti. Leće su kasnije postale važan dio znanosti te se počele koristiti za izradu naočala, teleskopa i mikroskopa.
5. Barut
Barut je jedan od važnijih izuma, a otkriven je u Kini, zemlji koja je izumila još neke važne predmete poput kompasa i papira. Izumljen je slučajno kao nusprodukt pokusa koji su radili kineski alkemičari u potrazi za eliksirom besmrtnosti. Nije im dugo trebalo da otkriju da je barut primjenjiv u vojne svrhe pa su uz pomoć svog otkrića napravili prve ručne bombe.
6. Papir
Papir je jedan od najvažnijih ljudskih izuma i nema veze s papirusom kojim su se koristili drevni Egipćani. Papir je nastao u periodu dok je Kinom vladala kineska dinastija Han i nastao je iz drvene mase. Njegova prvotna namjena bila je u vojne svrhe, za skiciranje karata i slično, a kasnije ga se počelo koristiti i kao materijal za pisanje.
Tijekom 8. stoljeća papir se proširio na Bliski Istok, a trebalo je čak tri stotine godina da proizvodnja papira dođe i u Europu.
7. Kompas
Prvu iglu za kompas, napravljenu od magnetita, također su izradili Kinezi, a pokazivali su na jug. Prvotna namjena im nije bila za pokazivanje na strane svijeta već kao orijentacija za uređenje prostora pomoću feng-shuija. Kompas je izumljen u 3. st.pr. Kr.
8. Električna struja
Današnji je život jako teško zamisliti bez električne energije, a za nju možemo reći da nije izumljena već otkrivena, baš kao i vatra. Iako je Tales još u vremenu prije Krista otkrio elektricitet, do pravog „otkrića“ struje došlo je tek u 19. stoljeću, kada je Nikola Tesla otkrio trofazni sustav prijenosa struje, radeći u kompaniji Thomasa Alve Edisona.
Nikola Tesla još je jedan hrvatski izumitelj zaslužan za stvaranje svjetski važnog izuma.
9. Tiskarski stroj
Ne postoji izum kojeg više uzimamo zdravo za gotovo nego što su tiskana slova. Izum tiskarskog stroja omogućio je brzo širenje pisane riječi, za što su ranije bili zaduženi pisari.
Izumio ga je njemački zlatar i tiskar Johannes Gutenberg koji je dizajnirao tiskarski stroj koji je imao pomične dijelove i koji je jako brzo tiskao knjige.
Izum tiskarskog stroja doveo je do pojave masovnog opismenjavanja i povećanja broja obrazovanih ljudi.
10. Parni stroj
Iako mnogi misle da je parni stroj izumio James Watt, on je u stvari usavršio parni stroj svog prethodnika Thomasa Newcomena. Kasnije je taj parni stroj, koji se najviše koristio u industriji, iskoristio Robert Fulton koji je njime pokrenuo prvi parobrod.
Parni stroj preteča je motora s unutarnjim izgaranjem i njegovo je otkriće omogućilo veliki napredak u industriji i prometu.
11. Plug
Iako ne možemo točno definirati osobu koja je izumila ovaj izvrsni alat zbog kojeg je poljoprivreda jako brzo napredovala, možemo biti sigurni u to da je osoba porijeklom ili iz drevnog Egipta ili stare Babilonije iz 2. tisućljeća prije Krista.
Plug je jedan od najkorisnijih izuma na svijetu i utjecao je na razvoj mnogih naroda te spriječio mnoge potencijalne periode gladovanja te olakšao rad na zemlji.
12. Abakus
Abakus su izumili Mezopotamci u trećem tisućljeću prije Krista. Mnogi vjeruju da su ga izumili Kinezi, no istina je zapravo da su ga Kinezi popularizirali prije 600 godina, u vrijeme kad je Kinom vladala dinastija Ming.
Kinezi su bili vrlo praktičan trgovački narod pa nas ne treba čuditi da su upravo oni jako često koristili ovaj matematički alat.
13. Sat
Iako su se prvi satovi za mjerenje vremena pojavili još u drevnom Egiptu, u obliku sunčanog sata, mi ćemo ovdje odgovoriti na pitanje tko je izumio sat kakav danas poznajemo. Prvi mehanički sat izumio je nizozemski izumitelj Christian Huygens, ali zvono mu je dodao švicarski majstor Levi Hutchins.
Treću vrstu sata, onu sa samonavijanjem, izumio je švicarski majstor John Harwood u 20. stoljeću, zbog čega se ne čudimo preciznim švicarskim satovima. Nakon što je Harwood izumio sat slijedile su godine rada najboljih švicarskih urara koji su poznati po tome da izrađuju najpreciznije satove na svijetu.
14. Telefon
Telefon, jedan od najkorisnijih čovjekovih izuma, rad je mnogo ruku kroz povijest, kako to već i biva sa svim izumima. Izum telefona se pripisuje Alexanderu Grahamu Bellu koji je krajem 19. stoljeća otkrio način kako prenijeti zvuk, iako je ranije bilo izumitelja koji su djelomično uspjeli u stvaranju uređaja za daljinsku komunikaciju.
15. Žarulja
Iako mnogi i ovaj izum pripisuju Thomasu Alva Edisonu, on je u principu samo usavršio žarulju na principu kojeg je osamdeset godina ranije otkrio drugi britanski znanstvenik koji se zvao Humphrey Davey.
Žarulja je ubrzo postala najpopularniji izum desetljeća te je postala nezamjenjivi dio svakog doma.
16. Rendgen
Profesor Conrad Röntgen čovjek je koji je zadužio milijune ljudi diljem svijeta svojim otkrićem koje je po njemu i dobilo ime. On je 1895. godine eksperimentirao s katodnom cijevi i otkrio novo zračenje koje je ubrzo dovelo do otkrića uređaja za rendgensko snimanje. Osim prikaza kostiju otkriveno je da uređaj pokazuje i promjene uzrokovane nekim bolestima.
Ubrzo nakon otkrića došlo je do Prvog svjetskog rata, a njegov je uređaj već tada spasio mnoge živote i bio je najkorišteniji medicinski uređaj na ratištu.
Zbog svog je izuma dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1901. godine.
17. Penicilin
Još jedno jako važno otkriće koje je također spasilo milijune života je penicilin. Antibiotik koji liječi široki raspon bakterijskih bolesti izumio je Sir Alexander Fleming koji je kasnije odustao od njega jer je mislio da se neće moći koristiti u širokoj upotrebi, ali srećom su njegov rad nastavila dva znanstvenika koja su ga razvila u djelotvornu formulu. Penicilin je najkorišteniji antibiotik na svijetu, a njegov je tvorac zaslužan za spašavanje života milijuna ljudi.
Sir Fleming je za svoje otkriće penicilina dobio Nobelovu nagradu 1945. godine.
18. Internet
Telekomunikacijski sustav bez kojeg nam je danas život gotovo nezamisliv, a to je Internet, izumio je Sir Timothy Berners Lee, izumitelj iz Velike Britanije. On je izmislio World Wide Web 1989. godine u Švicarskoj i stvorio Internet kakvog danas poznajemo.
Za to ga je britanska kraljica nagradila viteškom titulom, kao nagradom za tako veliki i važni izum.
19. Računalo
Iako se izumiteljem računala smatra Englez Charles Babbage, prije njega ga je ipak izumio Nijemac Konrad Zuse koji ga je nazvao Z1. No s obzirom na to da ga nije patentirao, izum kompjutera se pripisuje Englezu, briljantnom britanskom matematičaru i pioniru računarstva.
Konrad Zuse u jednom je intervjuu otkrio razlog svog otkrića, a to je bila lijenost. On je naime težio stvaranju uređaja koji će umjesto njega obavljati teže računske radnje jer on nije volio gubiti vrijeme na njih.
20. Sigurnosni pojas
Sigurnosni pojas kakvog i danas koristimo prvi je počeo koristiti Volvo, a inspirirani su pojasevima koji su se do tada koristili samo u avionima. Prvi auto koji ga je imao je Volvo P220 Amazon koji je izašao na tržište 1958. godine. Volvo automobili su i dan danas poznati kao jedni od najsigurnijih automobila na svijetu.
21. Igla
Igla je jedan od najstarijih ljudskih izuma, a prve igle su izrađene od riblje kosti. Najstarije metalne igle dolaze iz Njemačke, iz 3. stoljeća prije Krista.
U 19. stoljeću došlo je do velike prekretnice u izradi igala kada je izumljen stroj koji je bio u mogućnosti napraviti ušicu u njoj i tako olakšati šivanje. Od tog vremena igla je nezamjenjivi krojački alat.
22. Staklo
Najstariji stakleni predmeti poznati čovjeku datiraju iz 3500. godine prije Krista, a korišteni su u Mezopotamiji koja je po mnogo čemu bila napredna zemlja tog doba. Mezopotamci su staklo koristili kao materijal za izradu posuđa i ukrasnih predmeta.
23. Škare
Jedna verzija škara korištena je u Egiptu još 1500. g. pr. Kr., da bi s godinama napredovala u sve bolju verziju. Ocem modernih škara smatra se britanski izumitelj Robert Hinchcliffe koji je prvi koristio čelik, a prije njega ih je u svojoj verziji koristio i poznati Leonardo da Vinci.
24. Padobran
Još jedan od svjetskih izuma koji možemo pripisati Hrvatu. Poznati šibenski izumitelj Faust Vrančić je i sam isprobao korištenje četverokutnog padobrana 1617. godine u Veneciji. Njegov se izum još i danas naveliko koristi.
25. Cjepivo
Prvo je cjepivo uspješno testirano 1796. godine kada je britanski liječnik Edward Jenner uspješno ubrizgao blažu bolest drugoj osobi i tako je zaštitio od težeg oblika. Riječ je bila o malim boginjama, bolesti koja je uspješno iskorijenjena 1980. godine.
26. Zrakoplov
Iako su još u 18. stoljeću braća Montgolfier pustila u rad prve funkcionalne balone, zrakoplov su izumila braća Wright, koja su spojila motore s unutarnjim izgaranjem i jedrilice te tako stvorili prvi zrakoplov. To se dogodilo 1903. godine, a let braće Wright trajao je punih 12 sekundi u kojih su oni u svom drvenom zrakoplovu prešli udaljenost od 40 metara i to na visini od 3 metra.
27. Motor s unutarnjim izgaranjem
1860-ih godina njemački je inženjer i izumitelj Nikolaus August Otto stvorio prvu uspješnu verziju motora s unutarnjim izgaranjem i započeo s njihovom serijskom proizvodnjom 1864. godine. Iako su u početku bili namijenjeni samo industrijskim strojevima Otto motori svoju su primjenu pronašli upravo u najvažnijem prometnom sredstvu na svijetu – automobilu.
28. Termometar
Prije pojave termometra znanstvenici su otkrili termoskop, termometar bez ljestvice koji je pokazivao razlike u temperaturama, ali nije pokazivao kolike su. To znači da je termoskop mogao pokazati da je nešto toplije, ali ne i izmjeriti koliko toplije.
Prvi znanstvenici koji su se bavili termoskopima su Galileo Galilei i Santorio Santorio. Oni su napravili instrumente za mjerenje temperature, ali nisu bili precizni.
Prvi pravi termometar, koji je imao živu i mogao precizno mjeriti temperaturu, izumio je Daniel Gabriel Fahrenheit koji je izmislio i temperaturnu ljestvicu koja je nosila njegovo ime.
29. Kovanice
Najstarije kovanice napravljene su od zlata i srebra i skovane su prije 2600 godina. Riječ je bila o kovanicama elektruma, valute kraljevstva Lidija koja se nalazila na području današnje Turske. Kovanice su bile napravljene od zlata i srebra te je na njih bio udaren pečat. Nakon toga su se raširile prema grčkim polisima, pa i dalje.
Kovanice su ubrzo postale jedinstveni način plaćanja i postale temelj današnjeg bankarstva.
30. Laser
Prvi laser od sintetičkog rubina izumio je Thomas Malman, ali je njegov izum nastao na teorijama koje su izveli mnogi poznati istraživači i znanstvenici poput Nikole Tesle i Alberta Einsteina.
