Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Veliki znanstvenici

Nikola Tesla – genij koji je prosvijetlio svijet

Nikola Tesla  rođen je 10. srpnja 1856. u ličkom selu Smiljan u Hrvatskoj koje je tada bio u sastavu Austro-Ugarske monarhije. Njegov otac, Milutin Tesla, bio je srpski pravoslavni svećenik, dok se njegova majka Đuka Mandić bavila izradom i osmišljavanjem kućanskih aparata.

Tesla se školovao u Realschule u Karlstadtu, Politehničkom Institutu u Grazu te na sveučilištu u Pragu. Prvotno se namjeravao specijalizirati u područjima matematike i fizike, ali ubrzo je postao oduševljen elektricitetom. Karijeru je započeo kao inženjer elektronike u telefonskoj kompaniji u Budimpešti 1881. Upravo mu je tamo za vrijeme jedne šetnje kroz park sinula ideja o rotirajućem magnetskom polju. Koristeći štap nacrtao je skicu u pijesku kojom je prijatelju objasnio princip na kojem funkcionira indukcijski motor. Prije nego li je otišao u Ameriku, Tesla se zaposlio u Continental Edison Company u Parizu gdje je radio na konstrukciji dinama. Dok je boravio u Strassbourgu 1883., uspješno je samostalno izradio i testirao prototip indukcijskog motora. Kako nije uspio zainteresirati niti jednog proizvođača za svoj neobičan stroj, Tesla je prihvatio poslovnu ponudu da radi za Thomasa Edisona u New Yorku.

Odlazak u Ameriku bila je njegova dugogodišnja želja pošto je još kao dječak sanjao o tome da iskoristi snagu moćnih slapova Niagare. Mladi Tesla došao je u Ameriku 1884. sa pismom preporuke koju je Charles Batchelor napisao Thomasu Edisonu. U njemu je pisalo: „U svojem životu upoznao sam dva velika čovjeka. Jedan si ti, a drugi je ovaj madić“. Nikola Tesla je sljedećih 59 godina proveo radeći u New Yorku. Radeći za Edisona, Tesla je usavršavao postojeće modele dinama u laboratoriju u New Jerseyu. Ovdje je došlo do razilaženja u mišljenjima između Edisona i Tesle oko istosmjerne (DC) i izmjenične struje (AC). Neslaganje se kasnije pretvorilo u sukob poznat kao „rat struja“ u kojem je Edison neuspješno pokušao zaštititi svoju investiciju koju je uložio u infrastrukturu i opremu za korištenje istosmjerne struje. Tesla je dokazao superiornost izmjenične struje čime je njegov sustav postao opće prihvaćen.

Rat struja bio je sukob koji se vodio za napredak ne samo Amerike, već i cijeloga svijeta. U veljači 1882., Tesla je otkrio rotirajuće magnetsko polje, temeljni princip fizike i osnovu za gotovo sve uređaje koji koriste izmjeničnu struju. Tesla je primijenio princip rotirajućeg magnetskog polja kako bi razvio indukcijski motor na izmjeničnu struju i višefazni sustav za generiranje, prijenos, distribuciju i korištenje električne energije. Elektromotor kojeg je izumio Tesla nalazi se u širokoj primjeni u industriji i kućanskim aparatima diljem svijeta. Električna energija koju koristimo danas se generira, prenosi i pretvara u mehaničku energiju zahvaljujući njegovim izumima.

Teslino najveće postignuće je višefazni sustav izmjenične struje koji se danas koristi za rasvjetu diljem svijeta. Tesla je bio pionir u mnogim područjima. Teslina zavojnica koju je izumio 1891., danas se koristi u radijskim i televizijskim setovima te drugoj elektronici. Izumi koji se pripisuju Tesli uključuju: fluorescentno svjetlo, lasersku zraku, bežičnu komunikaciju, bežični prijenos električne energije, daljinsko upravljanje, robotiku, Teslinu turbinu i zrakoplove koji uzlijeću vertikalno. Tesla je za vrijeme svog života registrirao više od 700 patenata.

Dok je boravio u Colorado Springsu, od svibnja 1899. do 1900., Tesla je došao do, kako je sam tvrdio, svojeg najvećeg otkrića – stacionarnih valova. Pomoću ovoga otkrića, dokazao je da bi se Zemlja mogla koristiti kao vodič te da bi bila osjetljiva na električne valove određenih frekvencija slično kao zvučna vilica. Tesla je također uspio bežično osvijetliti 200 žarulja sa udaljenosti od 40 kilometara te proizvesti umjetnu munju. Jednom prilikom je bio uvjeren kako je u laboratorij u Coloradu primio radijski signal sa drugoga planeta. Mediji su ovu vijest dočekali sa velikom skepsom.

Uz financijsku potporu J. Pierpont Morgana, Tesla je izgradio Wardenclyffe laboratorij sa poznatim tornjem za emitiranje u Shorehamu, na Long Islandu između 1901. i 1905. Golema konstrukcija uzdizala se 57 metara u visinu, a bila je natkrivena bakrenom kupolom širine 21 metar ispod koje se nalazio oscilatorni odašiljač. Svrha ovoga tornja bila je da bude prvi sustav za odašiljanje radijskih signala i električne energije bez uporabe žica. Golemi oscilatorski odsašiljač odašiljao je elektricitet visoke frekvencije te je trebao pretvoriti Zemlju u golemi dinamo koji bi stvarao neograničenu količinu električne energije bilo gdje na svijetu. Prije nego li je toranj profunkcionirao, došlo je do nesuglasica između Tesle i Morgana koji je na kraju odlučio povući svoja financijska sredstva. Financijaš je tijekom svađe izjavio povijesnu rečenicu: „Ako bilo tko može crpiti energiju, kako da onda ostvarimo naplatu?“. Toranj je srušen 1917. godine zbog potreba Drugoga svjetskoga rata.

Nikola Tesla je jedan od najcjenjenijih i najpriznatijih ljudi u američkome tisku. Prema magazinu Life, Tesla je jedan od 100 najpoznatijih ljudi u prošlome tisutljeću. On je jedan od velikana koji su promijenili tok ljudske povijesti. Njegova otkrića, izumi i vizije imale su veliku potporu javnosti, znanstvene zajednice i američkih medija. U svoje vrijeme, Tesla je uživao status super zvijezde. Bio je obdaren izvanrednom mogućnošću vizualizacije i pamćenja od najranije dobi. Bio je u stanju konstruirati, razviti i usavršiti svoje izume prije nego li je svoje zamisli prenosio na papir.

Tesla se nikada nije ženio, živio je samotnjačkim životom potpuno posvećen znanosti. Umro je 7. siječnja 1943. u hotelu New Yorker, gdje je živio zadnjih deset godina svojeg života. Pokopan je uz državne počasti u New Yorku. Više od 2000 ljudi prisustvovalo je pogrebu uključujući i više dobitnika Nobelove nagrade. Tesla je kremiran, a njegov pepeo je spremljen unutar zlatne sfere, pošto je kugla bilo njegovo omiljeno geometrijsko tijelo. Zlatna sfera nalazi se u stalnom postavu Teslinog muzeja u Beogradu uz njegovu posmrtnu masku.

 

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Zanimljivosti o mačkama mogu nas ne samo zabaviti, nego i proširiti naše znanje o ovim misterioznim i neodoljivim životinjama. Mačke su odavno zauzele posebno...

Veliki znanstvenici

Kada nam na pamet padnu najpoznatiji izumi Nikole Tesle, često nas zapljusne val znatiželje i divljenja prema ovom vizionaru čiji radovi i danas rezoniraju...

Arheologija i paleontologija

Zamislite ovo: anatomija, to čudesno područje koje nas vodi u najskrivenije kutke našeg bića. Možda vas sjećanja odvedu u dane srednje škole, s rukavicama...

Klima

U svijetu gdje je svaka sekunda važna, zanimljiva je činjenica da nas upravo promjena oblika našeg planeta Zemlje može dovesti do prave male revolucije...