Arheolozi su otkrili značajne nalaze u grobnoj humci “Herlaugshagen” u Norveškoj, što bi moglo preoblikovati razumijevanje povijesti Skandinavije. Ove godine, tim istraživača iz Norveškog sveučilišta za znanost i tehnologiju (NTNU) istraživao je ovu humku u općini Leka, Trøndelag, smještenu na središnjoj norveškoj obali. Otkrića su uključivala velike zakovice u humci, potvrđujući da je to mjesto brodskog ukopa. Datiranje pokazuje da je humka izgrađena oko 700. godine naše ere, što je prije vikinškog doba, čineći je najstarijim poznatim brodskim ukopom u Skandinaviji.
Ovo razdoblje, poznato kao merovinško doba (oko 550. do 800. godine), svjedoči o visokoj razini brodske tehnologije i pomorskih vještina u regiji, ranije nego što se mislilo. Geir Grønnesby, voditelj iskopavanja i arheolog u NTNU, ističe da ovo otkriće pruža nove uvide u razvoj brodskih ukopa i pomorske kompetencije u regiji.
Vikinško doba, trajalo od kasnog 8. stoljeća do sredine 11. stoljeća, obilježeno je skandinavskim moreplovcima koji su harali, kolonizirali i trgovali širom Europe, Sjeverne Afrike, Bliskog istoka i Sjeverne Amerike.
Otkrića iz humke Herlaugshagen mogu pružiti nove informacije o počecima vikinškog doba. Grønnesby naglašava da je razvoj brodskih tehnologija, posebno upotreba jedara, ključan element u raspravi o počecima vikinških pohoda. Također je spomenut izvoz brusnog kamenja iz Trøndelaga do kontinenta od sredine 700-ih, što ukazuje na značajnu trgovinsku aktivnost.
Nalazi iz grobne humke Herlaugshagen također se uspoređuju s ukopima u Vendelu i Valsgärdeu u Švedskoj, kao i sa spektakularnim ukopom broda Sutton Hoo u Engleskoj, datiranog u 625. godini.
Daljnje istraživanje može otkriti veze između vladajućih klasa u Vendelu i Valsgärdeu te graditelja humke Herlaugshaugen. U dolini Namdalen, blizu Leke, postoje i drugi veliki grobni humci, za koje se vjeruje da su iz merovinškog razdoblja, ali većina ih još treba biti istražena.
Ova nova otkrića mogu pomoći “popuniti prazninu” između skandinavske tradicije brodskih ukopa i ukopa broda Sutton Hoo u Engleskoj, pružajući vrijedne uvide u razvoj skandinavske i europske povijesti.
Pitanje o tome treba li brod u grobnom humku Herlaugshaugen promatrati u kontekstu sličnih grobnih humaka u Namdalenu, Vendelu, Valsgärdeu i Sutton Hoou, ili kao odvojeni fenomen, predstavlja ključno područje daljnjeg istraživanja, prema izjavi Geira Grønnesbyja. Ova usporedba može otkriti kako se kulturne i pomorske prakse razvijale i širile kroz različite dijelove Skandinavije i dalje u Europu.
Grobnica Herlaugshaugen, datirana u 7. stoljeće, može pružiti uvide u ranu fazu razvoja brodskih ukopa, koja prethodi poznatom vikinškom razdoblju. Usporedba s grobnicama u Vendelu, Valsgärdeu i Sutton Hoo, koje su također obilježene brodskim ukopima, može pomoći u razumijevanju evolucije ovog običaja.
Sutton Hoo, posebno, smatra se jednim od najranijih monumentalnih brodskih grobova, datiranim u 625. godinu. Usporedba s grobnicom Herlaugshaugen može dati novu perspektivu o širenju i adaptaciji ovih običaja između različitih kultura i regija.
U Namdalenu, koji je blizu mjesta grobnice Herlaugshaugen, postoje i drugi grobni humci koji bi mogli potjecati iz istog razdoblja, nudeći mogućnost za daljnje istraživanje i usporedbu.
Razumijevanje odnosa između ovih različitih lokacija može pružiti ključne uvide u kulturne, socijalne i tehnološke trendove tog vremena, te pomoći u boljem razumijevanju povijesnog konteksta u kojem su nastali.
