Kad bismo doslovno tumačili artritis, on bi značio upalu zglobova. Međutim, artritis je čitav niz promjena na zglobovima koje uzrokuju trajnu deformaciju zgloba.
Razlikujemo dva osnovna tipa ove bolesti: osteoartritis (kada zbog trošenja i propadanja hrskavice kosti koje tvore zglob počnu izravno doticati jedna drugu) i reumatoidni artritis (bolest hrskavice). Zbog izravnog trenja jedne kosti zgloba o drugu, zglob može početi okoštavati, tj. na njemu se mogu pojaviti koštane izrasline. Pokreti su ograničeni, zglobovi su ponekad bolni i otečeni, te nekad pucketaju pri savijanju. Uvriježeno je mišljenje kako je artritis staračka bolest, iako liječnici tvrde drukčije.
Kao i mnogi drugi, mislila sam da je artritis bolest koja zahvaća stariju populaciju. Sa svojih 25 godina počela sam osjećati nesigurnost prilikom svakog silaska niz stepenice, činilo mi se kako će mi tlo pod nogama izmaći, da ću propasti u neku provaliju i da me noge „ne slušaju“. Zanemarila sam to upozorenje organizma pripisujući te događaje iscrpljenosti, niskom tlaku i svemu drugom što mi je moglo pasti na pamet, a da nije bilo previše zabrinjavajuće. Jednoga sam jutra krenula ustati iz kreveta i doživjela šok – nisam mogla stajati. Srušila sam se nazad u krevet, koljena su mi bila nateknuta i crvena. Mom je ortopedu sve bilo jasno – osteoartritis oba koljena bilo je ime bolesti s kojom sam morala naučiti živjeti. Od tada je prošlo gotovo osam godina i ja sam se prilagodila svojem stanju, slušajući liječnike, čitajući novosti o artritisu i članke koji su oboljelima savjetovali kako što kvalitetnije nastaviti živjeti. Neke činjenice i savjete o artritisu i životu s njime smatram jako korisnim, pa ću vam ih i prenijeti.
Simptomi artritisa su većinom: crvenilo, bol i oteknuće pogođenog zgloba (najčešće su pogođeni zglobovi šake, koljena i kukovi, ali ponekad i kralješci), oko zgloba obično osjećamo toplinu. Znatan broj pacijenata kaže da naglo zahladnjenje utječe na bol u njihovim zglobovima. Simptome nikako ne valja zanemarivati, jer se artritis lakše usporava što se ranije otkrije. Iako je to neizlječivo stanje, njegov se tok uz pridržavanje određenih pravila može znatno usporiti, bolovi se mogu ublažiti i prorijediti, a naš život može biti puno manje ograničen. Dijagnosticirati ga je jednostavno, rendgenska snimka zgloba bit će sasvim dovoljna da ortoped zaključi je li riječ o artritisu.
Nakon dijagnoze obično slijedi fizikalna terapija, čiji će opseg i trajanje odrediti fizijatar. Preporučuje se što više plivanja, ako ste u mogućnosti, te vježbe za jačanje mišića, kako bi odteretili zglobove. Ukoliko imate problema s prekomjernom težinom trebali biste smršavjeti.
Kod pojave bolova možete uzimati i neke lijekove. Postoje lijekovi koje možete koristiti često, jer su kortikosteroidni, i pomažu u obnavljanju vezivnog tkiva. Najčešće se uzimaju lijekovi na bazi kondroin-sulfata. Analgetike (lijekove koji uklanjaju bol) trebali biste uzimati što rjeđe, kako ne biste razvili toleranciju. Ukoliko je artritis već toliko uznapredovao da sve ovo neće puno pomoći, odnedavno se u Hrvatskoj prakticira presađivanje zglobne hrskavice. Kandidati za transplataciju najčešće su mlađe osobe. Moguća je također i ugradnja tzv. umjetnog zgloba, gdje se oštećeni zglob zamjenjuje protetskim.
Prihvatite da niste svemogući, ne podižite preteške stvari, ne izlažite se pretjeranom fizičkom naporu, izbjegavajte neravne terene, jer sve to može koštati vaše zglobove boli. Izbjegavajte: kofein, alkohol, previše soli u hrani, crveno meso i piletinu (ove namirnice inhibiraju kalcij), brusnice, špinat i šljive (jer su bogate oksalnom kiselinom), rajčicu, krumpir i duhan (te druge biljke iz porodice beladona), životinjske masnoće i orašaste plodove (koji uzrokuju nadutost). Savjetuje se jesti što više: ribe (jer je bogata omega-3 kiselinama), morskih algi, zelenog povrća, mrkve, pšeničnih i sojinih proizvoda te cjelovitih žitarica.
Preporučljivo je svakodnevno vježbati, najčešće mišiće koji se vežu na zdravi zglob, kako bismo onaj bolesni što manje opterećivali (npr. ukoliko je artritis zahvatio koljena, vježbat ćemo mišiće natkoljenice, jer će se tako većina naše mase oslanjati na njih, a ne na koljena. Ako su artritisom zahvaćeni kukovi, poželjno je vježbati mišiće potkoljenice). Ne pravite nagle pokrete, izbjegavajte hladnoću, redovito se krećite, savjetuju liječnici. Prije početka obavljanja nekih težih poslova potrebno je zagrijati zglobove (slično kao na sportskim treninzima). Ne oklijevajte se potpomoći štapom ili štakama ukoliko osjećate nesigurnost.
Budete li se pridržavali ovih pravila, budite sigurni u jedno – artritis neće galopirati nego će kaskati, a vi ćete, uz malo sreće, još dugo živjeti bez velike boli.
Autor: Daria Marinić
