Od uvida u naše ljudsko podrijetlo i otkrića na Mjesecu do procvata umjetne inteligencije i zastrašujućih novih razvoja klime, prošla je godina bila puna znanstvene drame.
1. Indijski lunarni modul je stigao na tamnu stranu Mjeseca
Dok su zapadni milijarderi slali rakete u svemir koje su često propadale, indijski znanstvenici su ostvarili povijesni uspjeh s misijom Chandrayaan-3, koja je bila prva u dosezanju južnog pola Mjeseca, područja bogatog potencijalnim rezervoarima smrznute vode. Lansirana u srpnju 2023. za 75 milijuna dolara, ova misija je pokazala da je Indija značajan igrač u svemirskim istraživanjima s troškovima znatno nižim od drugih zemalja. Unatoč tome što se Chandrayaan-3 nije probudio nakon lunarne noći, misija je uspjela detektirati sumpor i dokazati da je lunarno tlo dobar izolator, što ukazuje na mogućnost nove ere pristupačnijih svemirskih istraživanja. U istom mjesecu, Kina je također postigla napredak lansiranjem prve svjetske metanske rakete, sugerirajući ekološki prihvatljiviji pristup svemirskim putovanjima. Haley Gomez
Haley Gomez je profesorica astrofizike na Sveučilištu u Cardiffu.
2. AI konačno postaje prava umjetna inteligencija
Godina 2023. označava prekretnicu u tehnologiji, s AI-om koji postaje mainstream, posebno zahvaljujući ChatGPT-u i sličnim velikim jezičnim modelima. Ovi AI sistemi, koji su postali viralni u 2023. nakon objave krajem 2022., impresionirali su korisnike svojom naprednom tečnošću i širokim znanjem. Usprkos početnoj podcjenjivosti tehnološke industrije, ChatGPT je postao lider na tržištu generativne AI tehnologije. Njegov uspjeh leži u pristupačnosti i sofisticiranosti, pružajući korisnicima osjećaj interakcije s naprednom AI tehnologijom koja se doima kao da je izašla iz znanstveno-fantastičnog filma. Ovaj trend ne označava samo trenutnu popularnost AI-a, već predstavlja početak značajnog napretka u ovoj tehnologiji. Michael Wooldridge
Michael Wooldridge je profesor informatike na Sveučilištu Oxford.
3. Djevojčice rješavaju kompleksne matematičke probleme
U ožujku su dvije tinejdžerice iz New Orleansa, Calcea Johnson i Ne’Kiya Jackson, na regionalnom sastanku Američkog matematičkog društva predstavile novi dokaz za Pitagorin teorem koristeći trigonometriju. Njihov doprinos je značajan jer je 1940. godine bilo tvrdnji da Pitagorin teorem ne može biti dokazan trigonometrijskim metodama. Johnson i Jackson su osporile tu pretpostavku kroz svoj “vafl kornet” dokaz, koristeći pravilo sinusa i beskonačni geometrijski niz, iako njihov pristup ima ograničenja pri određenim kutovima. Njihov rad ne samo da pokazuje kreativnost i matematičku vještinu, već i opovrgava predrasude o matematičkim sposobnostima djevojaka, koje su prethodno dovodile u pitanje komentari kao što su oni od Katharine Birbalsingh. Nira Chamberlain
Nira Chamberlain OBE je predsjednica Matematičkog udruženja i gostujuća profesorica na Sveučilištu Loughborough.
4. Uvidi o našem ranijem iseljavanju iz Afrike
Homo sapiens, ljudska vrsta, porijeklom je iz Afrike, gdje se većina naše evolucije dogodila tijekom zadnjih pola milijuna godina. Naseljavanje ostatka svijeta započelo je kada je mali broj ljudi napustio Afriku u posljednjih 100.000 godina. Tradicionalno, naše razumijevanje ljudskog migracijskog puta temeljilo se na fosilima. Međutim, nedavna studija Sarah Tishkoff sa Sveučilišta Pennsylvania, koja se usmjerila na analizu DNK, otkrila je tragove DNK neandertalaca u modernim Afrikancima. Ovo sugerira da je Homo sapiens napustio Afriku nekoliko puta, počevši prije 250.000 godina, što je ranije nego što se prethodno mislilo. Ovo otkriće, koje proizlazi iz proučavanja genoma afričkih ljudi – pristupa koji je ranije često bio zanemaren – omogućuje dublje razumijevanje naše kolektivne povijesti. Adam Rutherford
Adam Rutherford je pisac, televizijski voditelj i predavač genetike na Sveučilištu u Londonu.
5. Najtoplija godina ikad zabilježena
Godina 2023. će biti zabilježena kao najtoplija godina u povijesti, premašujući rekord iz 2016. godine. Učinci globalnog zagrijavanja su sve vidljiviji, s katastrofalnim događajima poput poplava u Libiji koje su odnijele preko 10.000 života, šumskih požara u Grčkoj i Kanadi, te razornih tropskih ciklona u istočnoj Africi. Suše i ekstremne vrućine čine neka područja nepristupačnima za život. Međutim, postoji napredak u rješavanju ovih problema, kao što je proizvodnja veće količine zelene energije u Ujedinjenom Kraljevstvu i upotreba AI tehnologije za naprednije klimatske prognoze. NASA-in satelit Swot također pomaže u praćenju vodnih resursa na Zemlji, što bi moglo pomoći u prevenciji budućih katastrofa. Kao što je naglasio King Charles na Cop28, važno je da postanemo svjesni i reagiramo na ove klimatske promjene prije nego što bude prekasno. Hannah Cloke
Hannah Cloke OBE je profesorica hidrologije na Sveučilištu Reading.
6. Nova Crispr terapija za bolest srpastih stanica i beta-talasemiju
Ujedinjeno Kraljevstvo je uveo novu biotehnološku terapiju, Casgevy, koja koristi Crispr-Cas9 tehnologiju za uređivanje genoma, za liječenje bolesti srpastih stanica i beta-talasemije. Ove bolesti češće pogađaju ljude afričkog, mediteranskog, bliskoistočnog i južnoazijskog podrijetla. Terapija je pokazala obećavajuće rezultate u ublažavanju simptoma bolesti srpastih stanica i smanjenju potrebe za transfuzijama krvi u slučaju talasemije. Međutim, postoje potencijalni rizici, uključujući mogućnost nenamjernih genetskih promjena i visoke troškove liječenja. Ovo odobrenje predstavlja korak prema pravednijoj zdravstvenoj skrbi, unatoč potrebi za daljnjim istraživanjima i razmatranjem dugoročnih učinaka i sigurnosti terapije. Ann Phoenix
Ann Phoenix je profesorica psihosocijalnih studija na Institutu za obrazovanje UCL.
7. Kolači i Wegovy
Suočeni s problemom prehrane, svijet bilježi 650 milijuna pretilih odraslih osoba i 735 milijuna ljudi koji pate od gladi. Pretilost, koja postaje smrtonosnija od pothranjenosti, potaknula je razvoj lijekova kao što su agonisti GLP-1 receptora, uključujući Wegovy, koji smanjuju glukozu u krvi i povećavaju osjećaj sitosti. U kliničkim studijama, Wegovy je pokazao obećavajuće rezultate u smanjenju tjelesne težine i rizika od srčanih bolesti. Međutim, terapija nosi rizike poput mučnine, glavobolja i potencijalnog razvoja raka štitnjače. Unatoč napretku u liječenju pretilosti, globalni problem gladi ostaje neriješen. Ijeoma F Uchegbu
Ijeoma F Uchegbu je profesor farmaceutske nanoznanosti na University College London.
8. Tvrdnja o supravodiču nailazi na otpor
Znanstvenici desetljećima traže supravodič sobne temperature, koji bi omogućio prijenos električne struje bez otpora. U srpnju, južnokorejski tim predvođen Sukbae Leejem i Ji-Hoon Kimom tvrdio je da su stvorili takav supravodič, LK-99, koji radi na sobnoj temperaturi i normalnom tlaku. Ovo bi moglo dovesti do značajnih tehnoloških napredaka poput efikasnijih kablova za napajanje i manjih MRI skenera.
Objavili su svoje rezultate na arXivu, izazivajući veliko uzbuđenje i skepticizam u znanstvenoj zajednici. Međutim, do kraja kolovoza, drugi laboratoriji nisu uspjeli ponoviti njihove rezultate, dovodeći u pitanje vjerodostojnost tvrdnji.
Ovaj slučaj pokazuje važnost opreza i detaljne karakterizacije materijala prije donošenja zaključaka. Iako LK-99 možda nije supravodič sobne temperature, njegovo istraživanje otvara put za daljnje inovacije i potragu za pravim supravodičem sobne temperature. Saiful Islam
Saiful Islam je profesor znanosti o materijalima na Sveučilištu Oxford.
9. Smanjenje broja ptica povezano s herbicidima i pesticidima
Godina 2023. obilježila je negativne rekorde u ekologiji, s naglašenim globalnim zagrijavanjem i ubrzanim gubitkom divljih životinja. Kriza bioraznolikosti, unatoč svojoj hitnosti, prima znatno manje medijske pažnje u usporedbi s klimatskom krizom. Jedno od ključnih istraživanja ove godine usmjereno je na pad broja ptica u Europi, gdje je u posljednjih 40 godina zabilježen pad od 550 milijuna ptica. Glavni uzrok ovog smanjenja, prema studiji koju vodi Stanislas Rigal, jest intenziviranje poljoprivrede, posebno povećana upotreba pesticida i umjetnih gnojiva koji štete zdravlju ptica. Ovakva istraživanja su ključna za oblikovanje političkih odluka i prioriteta, s nadom da će 2024. donijeti pozitivne promjene u očuvanju bioraznolikosti. Joanna Bagniewska
Joanna Bagniewska je znanstveni komunikator i viši predavač znanosti o okolišu na Sveučilištu Brunel.
10. Nada za modele embrija temeljenim na matičnim stanicama
U lipnju su objavljeni radovi koji opisuju razvoj modela koji iz pluripotentnih matičnih stanica stvaraju strukture slične ranim ljudskim embrijima. Ovo otkriće privuklo je značajnu medijsku pažnju zbog potencijala modela embrija baziranih na matičnim stanicama kao alternativu istraživanjima na stvarnim ljudskim embrijima. Ti modeli mogu pružiti uvide u ljudski razvoj i pomoći u rješavanju problema povezanih s urođenim bolestima, pobačajem i neuspjesima u potpomognutoj oplodnji.
Međutim, trenutno su ovi modeli daleko od ekvivalenta pravim ljudskim embrijima, a njihova implantacija u maternicu smatra se neprimjerenom. Većina kultiviranih agregata ne uspijeva stvoriti strukture slične embrijima, ukazujući na potrebu za daljnjim poboljšanjem i istraživanjem kako bi modeli postali učinkovitiji i primjenjiviji u znanstvenim istraživanjima. Robin Lovell-Badge
Robin Lovell-Badge je viši voditelj grupe i voditelj Laboratorija za biologiju matičnih stanica i razvojnu genetiku na Institutu Francis Crick.
