Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Znanost

30 minuta dnevno može vam promijeniti život: Evo kako pobijediti sjedilački način života

30 minuta dnevno može vam promijeniti život: Evo kako pobijediti sjedilački način života
Shutterstock

Znamo da provođenje previše vremena sjedeći može negativno utjecati na naše zdravlje, no kolika je zapravo potrebna količina tjelesne aktivnosti kako bismo ublažili ove štetne učinke? Prema nedavnim istraživanjima, preporučuje se oko 30-40 minuta intenzivne tjelesne aktivnosti svakog dana.

Studija meta-analize objavljena 2020. godine, koja je obuhvatila analizu devet prethodnih studija s ukupno 44 370 sudionika iz četiri različite zemlje, proučavala je ovu temu. Sudionici su nosili različite vrste fitness uređaja za praćenje njihove aktivnosti. Rezultati su pokazali da postoji značajan porast rizika od smrti kod osoba s sjedilačkim načinom života, koji se smanjuje s većim vremenskim trajanjem tjelesne aktivnosti umjerenog do jakog intenziteta.

Zanimljivo je da kod osoba koje su redovito provodile 30-40 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog do snažnog intenziteta, rizik od smrti povezan s dugotrajnim sjedenjem nije bio značajno drugačiji u usporedbi s onima koji su provodili malo vremena sjedeći. To sugerira da tjelesna aktivnost, kao što su brza šetnja, vožnja bicikla ili vrtlarenje, može značajno smanjiti rizik od prerane smrti uslijed dugotrajnog sjedenja.

Meta-analize poput ove povezuju podatke iz različitih studija s različitim sudionicima, vremenskim okvirima i uvjetima, no prednost ove studije leži u korištenju objektivnih podataka iz nosivih uređaja, umjesto podataka koji se oslanjaju na samoprocjene sudionika.

Ova studija objavljena je u sklopu Globalnih smjernica Svjetske zdravstvene organizacije za 2020. o tjelesnoj aktivnosti i sjedećem ponašanju, koje su sastavili ugledni znanstvenici sa šest kontinenata. Također, British Journal of Sports Medicine (BJSM) objavio je posebno izdanje posvećeno ovoj studiji i revidiranim smjernicama.

Bol u leđima
Shutterstock

Profesor Emmanuel Stamatakis sa Sveučilišta u Sydneyu ističe važnost bilo kakve tjelesne aktivnosti, naglašavajući da je svaka količina aktivnosti bolja od nijedne, i da ljudi mogu zaštititi svoje zdravlje te neutralizirati štetne učinke tjelesne neaktivnosti.

Istraživanja koja koriste fitness trackere u velikoj mjeri podupiru smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2020. godine, koje preporučuju 150-300 minuta umjerene tjelesne aktivnosti ili 75-150 minuta intenzivne tjelesne aktivnosti tjedno kako bi se umanjio negativan učinak sjedilačkog načina života. Takva tjelesna aktivnost uključuje hodanje po stepenicama umjesto korištenja dizala, igru s djecom i kućnim ljubimcima, sudjelovanje u jogi ili plesu, obavljanje kućanskih poslova, hodanje i vožnju biciklom.

Istraživači sugeriraju da ako osoba nije u mogućnosti odmah započeti s 30-40 minuta aktivnosti, treba početi s manjim količinama. Postoji svijest o teškoćama davanja općenitih preporuka koje odgovaraju svim dobnim skupinama i tipovima tijela, no 40-minutni vremenski okvir za aktivnost je u skladu s prethodnim istraživanjima. Kako se objavljuje sve više podataka, očekuje se da će se proširiti znanje o tome kako ostati zdrav čak i kod dužeg sjedenja za stolom.

Profesor Emmanuel Stamatakis ističe da iako nove smjernice odražavaju trenutno najbolje raspoložive znanstvene informacije, još uvijek postoje praznine u znanju, posebno u određivanju granice za “previše sjedenja”. Međutim, očekuje se da će se to područje brzo razvijati i da će u narednim godinama biti dostupni odgovori na ova pitanja.

Ovo istraživanje, kao i smjernice WHO-a za 2020. godinu, objavljeni su u British Journal of Sports Medicine. Dodatne informacije o ovoj temi također su dostupne na istom mjestu.

Možda će vas zanimati

Zdravlje i Medicina

Kako mozak upravlja našim tijelom jedno je od najfascinantnijih pitanja u medicini. Naš mozak nije samo organ koji nam pomaže razmišljati – on je...

Znanost

Što je DNA? To je deoksiribonukleinska kiselina, molekula koja je temelj života! Možda zvuči komplicirano, ali zapravo je DNA nešto poput prirodnog koda koji...

Svemir

Kako astronauti spavaju u svemiru jedna je od najzanimljivijih tema kada govorimo o životu u bestežinskom stanju. Na Zemlji, svi smo navikli na udoban...

Energija i gorivo

Kako rade nuklearne elektrane? Možda se čini kao zastrašujuće pitanje, ali zapravo nije toliko komplicirano kada ga razložimo. Nuklearne elektrane igraju ključnu ulogu u...