Connect with us

Znanost

Foto: NASA/JPL-CALTECH

Planete i mjeseci

5 najzadivljujućih stvari koje smo naučili iz misije letjelice Cassini

Nakon 20 godina, tisuća prekrasnih fotografija i čitavog brda znanosti, letjelica Cassini konačno je umirovljena. Otišla je u bljesku slave. Točnije, urušila se u Saturnovu atmosferu, gdje se otopila i isparila.

Cassini je započeo svoj posljednji niz orbita oko Saturna 23. travnja 2017. Nakon što je 22 puta zaronio u jaz između plinovitog diva i njegovih prstena, Cassini je porinuo u atmosferu planeta i ispario 15. rujna.

Donosimo pet najvažnijih otkrića letjelice Cassini.

5. Rješavanje misterija od dvije tone



Saturnov mjesec Japet ima svijetlu i tamnu stranu, Cassini je otkrio zašto. Foto: NASA

Saturnov mjesec Japet zbunjivao je astronome u 17. stoljeću jer je ponekad izgledalo kao da je nestao. Konačno su shvatili da je jedna strana tamna poput ugljena, dok je druga bijela poput snijega. Ova čudnovatost bila je inspiracija Arthuru C. Clarkeu za skrivanje velikog vanzemaljskog monolita na Japetovoj tamnoj strani u slavnom romanu 2001: Odiseja kroz svemir.

Nakon što se približio Japetu na manje od 1.500 kilometara, Cassini je pomogao otkriti otkud dolazi ova osebujna obojenost. Japet je gravitacijski zaključan za Saturn, što znači da je jedna strana mjeseca uvijek okrenuta prema planetu. To znači da je u orbiti druga strana uvijek okrenuta naprijed. Poput kukaca na vjetrobranu, otpad iz Saturnovih prstenova i mjeseca udara u lice mjeseca, i stvara tamnu boju. Posljedično, tamnija strana se zagrijava lakše, pa led neprestano sublimira i pomiče se na bijelu stranu, gdje se daloži i doprinosi njenoj svjetlini.

4. Otkrivanje novih mjeseca

Dafnis probija put kroz Saturnove prstene. Dafnis je jedan od mnogih mjeseca koje je otkrio Cassini. Foto: NASA

Saturn ima više od 50 mjeseca – satelita, i vjerojatno još nekolicinu njih koji nisu uočeni ili potvrđeni. Cassini je pomogao otkriti neke od njih, uključujući: Anta, mali mjesec Egon, ljupku Dafnis, koja je prikazana na fotografiji dok prolazi kroz Saturnove prstene, jajoliki Methone, Palena i Polideuk. Letjelica nam je ponudila i bliske fotografije drugih Saturnovih mjeseca, poput spužvastog Hiperiona i Atlasa, koji izgleda kao knedla.

3. Titan je nevjerojatno nalik Zemlji

Titan: drugačija blijedo plava točka. Cassini je otkrio da je ovaj magloviti mjesec prekriven jezerima i rijekama metana. Foto: NASA

Titan, Saturnov najveći mjesec, u osnovi je bio samo kugla magle prije nego je Cassini na njega bacio svoju sondu Huygens 2005. godine. S površine je robotski istraživač otkrio svijet koji izgleda zapanjujuće poznato – pokriven je jezerima i rijekama. No, umjesto vode, ta jezera i rijeke ispunjeni su tekući ugljikovodicima.

Linda Spilker, znanstvenica s projekta Cassini, rekla je da je proučavaanje Titana bilo jedno od njoj najdražih dijelova misije. „Uzbuđenje kad smo vidjeli kako je površina Titana zapanjujuće nalik Zemlji, sa svojim rječnim kanalima, i jezerima i morem metana, i shvatiti da Titan ima metanski ciklus koji je nalik vodenom ciklusu ovdje na Zemlji – gdje možete imati oblake i kišu i puniti jezera, i slično.“

Titan nije dom – bar ne za nas – ali sa svojom gustom atmosferom i aktivnom površinom, znanstvenici ga smatraju jednim od najvažnijih točaka u potrazi za vanzemaljskim životom u našem Sunčevom sustavu. Umjesto da se zasniva na vodi, poput našeg, bilo koji život koji bi mogao izniknuti ovdje bio bi na bazi metana.

2. Enceladus ima gejzire i ocean

Gejziri ispaljuju vodu stotinama kilometara iznad Enceladusovog južnog pola, i sadrže tragove o potencijalno naseljivom oceanu ispod površine. Foto: NASA

Prije Cassinija, znanstvenici su mislili da je ovaj mali i skromni mjesec zapravo tvrdi komad leda. No nakon čudnih čitanja iz Cassinijevog magnetometra, letjelica je poslana kako bi bolje izvidila stanje, i ono što je pronašla je nevjerojatno: gejziri vodenih kristala izviru iz Enceladusovog južnog pola i upućuju na duboki ocean koji se krije pod ledenom korom. A gdje ima vode, ima i potencijala za život kakav poznajemo.

Cassini nije napravljen kako bi tražio život, ali znanstvenici s misije uspjeli su prenamjeniti neke Cassinijeve instrumente kako bi okusio sadržaj gejzira i kako bi pokušali razlučiti može li unutarnji ocean podržavati život. Kako sad stvari stoje, odgovor je potvrdan.

Najdublji zaron letjelice kroz vodenu paru otkrio je vodikov plin u vodenim isparinama. Plin najvjerojatni dolazi iz aktivnih hidrotermalnih otvora na dnu oceana na Enceladusu. Na Zemlji postoje mikrobi koji jedu vodik kombinirajući ga s ugljikovim dioksidom.

Cassini nam je pokazao da Enceladus ima gotovo sve potrebne sastojke za život kakav poznajemo – vodu, hranu i toplinu.

1. Život bi mogao postojati praktično bilo gdje

Saturn nije jedina „naseljiva zona“ Sunčevog sustava – područje koje podržava život i nalazi se u blizini zvijezde gdje uvjeti nisu ni prevrući ni prehladni za postojanje vode na površini planeta. No, Titan i Enceladus smatraju se najboljim točkama za potragu za vanzemaljskim životom u našem sustavu.

Zajedno s Jupiterovim mjesecom Europa, koji možda također skriva unutarnji ocean, Cassinijeva otkrića naučila su nas da ne postoji nešto poput zlatne zone – život bi mogao biti bilo gdje.

„Zaista smo svjedočili promjeni paradigme – promjeni u našem mišljenju gdje bismo mogli pronaći život, u našem Sunčevom sustavu ili bilo kojem drugom sustavu“ , rekla je Spilker. „Misliti da unutar našeg sustava postoje oceanski svjetovi u kojima bi mogao započeti život potpuno neovisno o životu na Zemlji… To je bila velika promjena našeg razmišljanja.“

4 komentara

4 Comments

  1. Ivan Kos

    rujan 21, 2017 kod 9:25 pm

    Jel stvarno neko vjeruje da su to prave slike saturna a ne animirane ???

    • Selvin Ziberi

      rujan 22, 2017 kod 5:08 am

      Ne znam jesi li otvorio članak,u članku su prave fotke. Ovo gore i malo dijete može skužiti da je animacija pošto su u istom kadru i Cassini i Saturn a kolko znam sonda nije imala selfie štap.

  2. Dalibor Yusa Cvitkovic

    rujan 22, 2017 kod 6:12 am

    Bajke za mozgove isprane

  3. Ivan

    rujan 24, 2017 kod 1:52 pm

    Totalna izmišljotina!

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Planete i mjeseci

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh