Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Biljke i životinje

Predstavljeni alati za prilagodbu metoda kontrole populacije komaraca klimatskim promjenama u Hrvatskoj

Foto: Shutterstock

Komarci su najsmrtonosnije životinje na Zemlji jer, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, zaraze koje oni prenose odgovorne su za do 2 milijuna smrti godišnje. Zbog promjene klime, na području Hrvatske bilježi se porast populacija invazivnih, ali i pojedinih autohtonih vrsta. U sklopu projekta CADAPT znanstvenici s Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u suradnji sa znanstvenicima s Instituta Ruđer Bošković (IRB) razvili su aplikaciju za optimizaciju kontrole populacije komaraca u Hrvatskoj, koju su predstavili javnosti i medijima na tribini u Zagrebu.

Aplikacija obuhvaća prediktivni model koji prati razvoj jedinki komaraca kao funkcije okolišnih uvjeta u prostoru, a matematički model dinamike populacije komaraca omogućuje predviđanje brojnosti akvatičkih razvojnih stadija (jajašca, ličinke i kukuljice) i odraslih jedinki komaraca u svakom kvadrantu prostorne mreže za svaki dan u godini.

Razvijeni model korišten je za izradu računalnih simulacija utjecaja klimatskih promjena na dinamiku populacija komaraca, te predviđanje ishoda i optimizaciju primjene mjera kontrole populacija komaraca. Također, u sklopu projekta znanstvenici su proveli istraživanje razvijenosti svijesti o potrebi za prilagodbu klimatskim promjenama i uspostavili kontakte s jedinicama lokalne samouprave i zavodima za javno zdravstvo.

”Aplikacija koju smo razvili, a koja je dostupna putem web sučelja, prognozira što će se događati s populacijom komaraca i optimizira metode njihovog tretiranja, da se uz što manju količinu sredstava postigne što bolji rezultat”, objašnjava prof. dr. sc. Branimir K. Hackenberger, koordinator projekta s Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

”U kontroli populacije komaraca i njihovom tretmanu odabir pravog trenutka je ključan. Za sada se lokalne zajednice snalaze svaka za sebe na nestandardizirani način, što može dovesti do većih troškova tretmana i manje uspješnosti. U ovoj aplikaciji možete označiti određeno područje, primjerice Osijeka, izabrati vrijeme i sredstvo kojim ćete tretirati komarce, a model vam onda predviđa koliko ćete biti uspješni”, objašnjava dr. sc. Tin Klanjšček, voditelj istraživačkog tima na IRB-a, koji na IRB-u okuplja znanstvenike iz Laboratorija za informatiku i modeliranje okoliša i Laboratorija za akvakulturu i patologiju akvatičkih organizama.

U Osijeku problem komaraca postoji već niz godina i do sada je bio ograničen uglavnom na istočnu Hrvatsku, ali u zadnjih 15 do 20 godina proširio se i na otoke, pogotovo na Kvarneru, ali i na Dalmaciju.  U pristupu ovom problemu ovaj projekt nudi alat koji omogućava cjelovit i dugoročan pristup koji treba dalje razvijati, navode znanstvenici.

Velik doprinos projektu dali su upravo mladi istraživači doktorandi Tamara ĐerđDomagoj Hackenberger i Bruno Ćaleta s Odjela za biologiju, kao i dr. sc. Sunčana Geček i dr.sc. Jasminka Klanjšček s IRB-a. Povrh zapošljavanja mladih ljudi, u sklopu projekta nabavljena je računalna oprema nužna za izradu matematičkih modela i simulacija, bespilotna letjelica multikopterskog tipa, te hiperspektralne kamere potrebne za terenski rad.

Projekt CADAPT, punog naziva ‘Prilagodba mjera kontrole populacije komaraca klimatskim promjenama u Hrvatskoj’, financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa konkurentnost i kohezija OPKK 2014 – 2020 u sklopu kojeg je osigurano 85% sredstava, te uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Možda će vas zanimati

Klima

Snijeg nas uglavnom pretvara ili u gunđajuće putnike kojima isti otežava i produžava putovanje, ili pak u vikend skijaše koji jedva dočekaju pokoju pahulju....

Ekologija i okoliš

Ekosustavi s velikom bioraznolikosti produktivniji su i stabilniji u godišnjim fluktuacijama okolišnih uvjeta nego oni koji imaju malu bioraznolikost vrsta. Ovo su ključni rezultati...

Evolucija

Prema jednoj studiji Sveučilišta Pennsylvania State, oblik nosa kod ljudi se mijenjao zbog različitih klimatskih uvjeta. Zbog toga ljudi koji žive u toplim i...

Zemlja

Očekuje se da će Sjedinjene Države u sljedećih 30 godina svjedočiti porastu mora za razinu jednaku porastu u posljednjih sto godina. Tako bar govori...