Connect with us

Znanost

Životopisi velikana

Albert Einstein


Čovjek koji je široj javnosti poznat kao otac teorije relativnosti, rođen je u Ulmu, u pokrajini Baden – Württenberg u Njemačkoj, 14. Ožujka, 1879. Nekoliko tjedana nakon Albertova rođenja obitelj se seli u Munchen gdje dječak i započinje svoje školovanje. Kasnije se obitelj preselila u Italiju, a Einstein školovanje nastavlja u Švicarskoj, najprije u Aarauu, a kasnije na Švicarsoj Federalnoj Politehničkoj Školi u Zurichu, gdje se obrazuje za nastavnika matematike i fizike. Na toj školi Einstein upoznaje Srpkinju Milevu Marić, koja će mu kasnije postati prvom suprugom. Nakon što je stekao diplomu 1901. zatražio je i švicarsko državljanstvo kako bi mogao neometano raditi u Švicarskoj. 1905. zapošljava se u švicarskom Zavodu za Patente gdje je stekao doktorat. radio je kao profesor suradnik na sveučilištima u Pragu, Zurichu i Bernu. 1914. Einstein se zapošljava na Keiser Wilhelm institutu za fiziku i na sveučilištu u Berlinu. 1921. dobija Nobela za fiziku zbog svog doprinosa teorijskoj fizici, a ponajviše zbog otkrića zakona o fotoelektričnosti. Zbog političkih razloga, jer Einstein je bio Židov, i nije mu se sviđala slika tadašnje Njemačke, 1933. emigrira u SAD gdje prihvaća mjesto profesora teorijske fizike na Princetonu. Još za života primio je mnoge počasne doktorate europskih i svijetskih sveučilišta, bilo mu je čak ponuđeno i mjesto predsjednika Izraela, ali ga je Einstein odbio.
Einstein je u svom radu proučavao i kombinirao zakone fizike kako bi iznašao nove šire primjenjive zakonitosti. Osim teorije relativnosti, koju svi pamtimo, te formule E= m x  c2, mnogo je njegovih radova plijenilo, i danas plijeni, pažnju znanstvenika. Radio je na polju elektromagnetizma, statičke mehanike, bavio se problemima kvantne teorije, svojstvima svijetlosti, radijacije itd. Iako je sam znanstvenik na svoja djela skromno gledao tek kao na temelje nekih budućih otkrića, mi danas znamo svu njihovu važnost i veličinu. Bio je ovo čovjek kojem su mnoge, do tada neobjašnjive stvari, bile kristalno jasne. Znanstvenik je kasnije tvrdio da nikada ne bi bio to što je bio da mu otac, kada mu je bilo samo 5 godina, nije pokazao kompas, pa ga je zainteresiralo što se to događa s magnetskom iglom da se ona pomiče u smijeru sjevera. Zbog kompasa, ili zbog nečeg drugog, vječno nas je zadužio. Umro je u Princetonu 18. travnja 1955.
Izvori: www.nobelprize.org / www.wikipedia.org

Reci ljudima da postoji nevidljivi čovjek koji je stvorio svemir i vjerovati će ti, reci im da je boja mokra i morat će taknuti da budu sigurni!

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Životopisi velikana

Popularno

Advertisement
Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh