Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Bakterije i virusi

Epidemija salmonele odgovorna je za nestanak Azteka?

Foto: Shutterstock

Epidemija nepoznate bolesti u 16. stoljeću pokosila je starosjedioce današnjeg Meksika i ubraja se u najgore epidemije u ljudskoj povijesti, a provedena istraživanja ponudila su dokaze da ju je uzrokovao smrtonosni oblik salmonele koji su u Meksiko donijeli španjolski osvajači.

Kada je španjolski konkvistador Hernando Cortes 1519. godine došao u Meksiko, broj starosjedilaca koji su nastanjivali to područje procijenjen je na 25 milijuna. Sto godina kasnije, nakon španjolske pobjede, taj je broj pao na samo jedan milijun.

Epidemija se u Meksiku javila u dva vala – 1545. i 1576. godine, a od posljedica bolesti umrlo je između 7 i 18 milijuna ljudi.

O uzročniku te epidemije se malo zna i uglavnom je riječ o nagađanjima, a među onim vjerojatnijim dosad su se spominjale ospice, boginje i tifus. 2002. godine predloženo je da bi virusna hemoragijska groznica, kombinirana s katastrofalnom sušom, mogla biti odgovorna za epidemiju koja je istrijebila meksičko stanovništvo.

Znanstvenici s Instituta Max Planck u Njemačkoj izdvojili su i sekvencirali DNK iz ostataka zuba 29 nekadašnjih starosjedilaca iz današnjeg južnog Meksika. Njih 24 pripadalo je prvom valu epidemije koji je trajao između 1545. i 1550. godine.

Bakterijski DNK izdvojen iz ostataka nekoliko različitih ljudi podudarao se s DNK-om salmonele. Daljnjim sekvenciranjem kratkih, oštećenih fragmenata DNK, znanstvenici su rekonstruirali dva genoma soja Salmonella enterica poznatijeg kao Paratyphi C. Ova bakterija danas izaziva enteričnu groznicu, bolest sličnu tifusu koja se danas javlja u zemljama u razvoju. Ako se ne liječi, stopa smrtnosti je između 10 i 15%.

Tim znanstvenika prikupio je i sekvencirao genom ovog bakterijskog soja iz ostataka ženske osobe pokopane u današnjoj Norveškoj oko 1200. godine. To je najraniji dokaz da je ova, danas rijetka vrsta salmonele, bila prisutna i u Europi.

Činjenica da je salmonela paratyphi C postojala u Norveškoj 300 godina prije nego što se pojavila u Meksiku nije dokaz da su je Europljani donijeli u Meksiko, no svakako je jedno od logičnih objašnjenja. Mali broj zaraženih ljudi nije imalo nikakve simptome, pa je vrlo moguće da su naizgled zdravi Španjolci zarazili meksičko stanovništvo koje nije razvilo otpornost na tu bakteriju.

Paratyphi C prenosi se fekalijama, a narušeni društveni red tijekom španjolskog osvajanja vjerojatno je doveo do vrlo loših higijenskih uvjeta povoljnih za širenje salmonele.

Možda će vas zanimati

Klima

U svijetu gdje je svaka sekunda važna, zanimljiva je činjenica da nas upravo promjena oblika našeg planeta Zemlje može dovesti do prave male revolucije...

Društvene znanosti

Uskrs je, bez sumnje, jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, obilježavajući uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih. Ova temeljna vjerska priča nije samo srž kršćanstva, već...

Planete i mjeseci

Pozdrav, svemirski entuzijasti! Jeste li čuli za najnovije vijesti iz svemira? Znanstvenici su otkrili da Mars nije sam na svojem putovanju oko Sunca. Da,...

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...