Connect with us

Znanost

Foto: The University of Texas

Genetika

Genetika određuje koliko ćete biti uspješni u životu

Suočena sa svim dosadašnjim poznatim faktorima karakternog registra, genetika je nadvladala mnoštvo drugih okolišnih čimbenika koji bi vas mogli dovesti na čelnu poziciju u velikim tvrtkama. Ako se pitate koje će vas osobine najbrže dovesti do vrha ljestvice uspjeha, odgovor ćete morati potražiti u obiteljskom stablu i prevladavajućim genima.  Karakterne crte koje su odgovorne za akademska dostignuća, osim o kognitivnim sposobnostima, uvelike ovise o obiteljskim tragovima koji se prenose generacijama, sudeći po rezultatima psihološkog istraživanja.

Sva dosadašnja ispitivanja prešutno su se oslanjala na pretpostavku da je za motivaciju i poslovni uspjeh odgovorno roditeljstvo, škola te svaka obrazovna i bihevioralna instanca. Najnoviji rezultati ruše temelje navedenih hipoteza, otkrivajući da je za 69 posto temeljne ličnosti osobe prevladavajuća genetika dok preostalih 31 posto ne ovisi o, kako se to dosad vjerovalo, roditeljstvu i školskim okruženjima već o utjecaju okoline koji varira među individuama.

Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Teksasu objavljeno je u časopisu Journal of Personality and Social Psychology, a donosi rezultate koji otkrivaju da genetske razlike među ljudima čine oko polovine razlika u njihovom karakteru koje motiviraju i pokreću želju za učenjem i poslovnim dostignućima.  Ostatak ličnosti podređen je okolini koja pogađa osobe izvan doma ili obrazovnog sistema.

Ispitivanje je provedeno na prikupljenim podacima o 811 blizanaca ili trojki braće i sestara u rasponu od trećeg do osmog razreda.  Proučavanje blizanaca je, poput primjerice Texas Twin projekta s Populacijskog istraživačkog centra, usporedilo sličnosti identičnih i dvojajčanih blizanaca radi procjene genetskog utjecaja na osobnost, interese, školske ocjene i problematična ponašanja.  Rezultati pokazuju da je za objašnjenje većeg dijela karaktera odgovorna genetika, dok su varijacije pripisane učincima koje braća i sestre nisu zajedno iskusili, stoga je isključeno roditeljstvo i pohađanje istih škola.



Važne edukacijske karakterne mjere oslanjaju se na radnu etiku, uživanje, želju za učenjem, stavovima prema obrazovanju i sposobnostima korektnih samoprocjena, a usklađuju se s pet velikih osobina ličnosti koje jamče za buduće uspjehe poslovanja. To su otvorenost, savjesnost, ekstrovertiranost, ugodnost i neurotičnost;  te se na njihovim stopama može predvidjeti mogućnost akademskog uspjeha.

Karakterno mjerenje usko je povezano s otvorenošću i savjesnošću, osobinama čija je stopa nasljednosti od 48 do 57 posto. Intelektualna znatiželja i samopoimanje značajno za akademski uspjeh vezuju se uz otvorenost; dok radna etika i upornost pripadaju pod savjesnost koja nije u tolikoj mjeri vezana za buduća dostignuća. Geni stoga utječu na akademsko postignuće putem aspekata ličnosti relevantnih za učenje, čime je pobijen mit da vaša pozicija budućeg vođe ili poduzetnika ovisi o odgoju roditelja i profesora.

„Ovo bi moglo ukazivati na to da oni aspekti karaktera koji su povezani s interesom i željom za učenjem mogu biti veći pokretači za akademski uspjeh od onih aspekata karaktera povezanih s marljivošću i vrijednošću“, objašnjava Tucker-Drob, direktor Texas Twin projekta.

Uloga radnih navika usvojenih u ranom djetinjstvu je naravno i dalje relevantna, no bez prikladne genetske podloge vjerojatno neće doseći pun potencijal.  Ako među svojim precima i rođacima imate genijalaca, ovo bi mogla biti izvrsna vijest za vas. No i dalje nam ostaje nejasno kako su veliki monarsi proizveli mnoštvo nepodobnih vladara, stoga zaključujemo da je preostali postotak ličnosti pao pod loš utjecaj društva.  Brzo proučite svoju genezu da ustvrdite koje kvalitetne genetske predispozicije kolaju vašim venama i zatim ih uposlite kako biste postali CEO najbitnijih organizacija ili izumitelj novih tehnoloških otkrića.

8 komentara

8 Comments

  1. Ivica Johnny Bujas

    kolovoz 18, 2016 kod 3:11 pm

    ponekad

  2. Mladen Prika Pogorilić

    kolovoz 18, 2016 kod 3:14 pm

    Neman

  3. Markovic Gordana

    kolovoz 18, 2016 kod 3:35 pm

    Mah….najveci naucnici i umjetnici potjecu iz obitelji vrlo skromnog obrazovanja i nikakvog uspjeha…

  4. Tin Gužvinec

    kolovoz 18, 2016 kod 7:06 pm

    Naveli ste neko sveučilište i postotke. Bez velicine populacije, odstupanja i metoda prikupljanja ili obrade podataka ta “mjerenja” su beskorisna. Bitno da je rijec “CEO” tu, ta korporatisticka svetinja. I naravno glupa sirotinja je glupa jer se rodila glupa. Svi znaju da je u USA znanost kupljena od strane korporacija koje su rekle ajmo gaziti po sirotinji i uništiti misao da je svijet nepravedan tako da potkupimo hrpu znanstvenika da to znanstveno dokažu. Nabijte si to tamo gdje Sunce ne sja.

  5. Marija Vican

    kolovoz 18, 2016 kod 9:27 pm

    Franka, Rolena ce imati pametnu tetku. Nemas brige. ✌

  6. Zdrav Ko Razum

    kolovoz 19, 2016 kod 12:41 pm

    Bozeee, ko ovo pise? Tone istrazivanja su pokazala da okolina utjece puno vise nego geni…geni daju predispoziciju za određen karakter, a ne predeterminaciju. Dajte vi novinari jednom nes kvalitetno procitajte i prevedite.

  7. DžemilaTarik Bekoli

    listopad 3, 2016 kod 10:29 pm

    BABO ODREDZUJE HOCES LI BITI USPJESAN,AKO JE BABO JAD I TI CES BITI NEBOJ SE.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Genetika

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh