Više od 2300 godina, grobnica Aleksandra Velikog ostaje jedna od najvećih misterija za istraživače i povjesničare. Tijekom rimskog doba, neki povjesničari su zabilježili posjete rimskih careva grobu Aleksandra Velikog u Aleksandriji, što je ojačalo vjerovanje da bi Aleksandar, kao grčki vojni genij i osvajač Azije, mogao biti pokopan u gradu koji nosi njegovo ime. Ipak, teorije o lokaciji njegove grobnice variraju, neke čak dosežu granice mita.
Nedavno su se pojavili navodni dokazi koji ukazuju da bi grobnica mogla biti u oazi Siwa, blizu svetišta posvećenog egipatskom bogu Amonu, mjestu koje je Aleksandar posebno cijenio. Prvi ukop Aleksandra bio je u Memphisu, u Egiptu, odakle je njegovo tijelo kasnije preneseno u Aleksandriju i postavljeno u kompleksu Serapeum, izgrađenom od strane faraona Nectanba II. Većina smatra da je Aleksandrija konačno mjesto počivališta Aleksandrovog tijela.
Brojni rimski carevi, uključujući Julija Cezara, Kleopatru, Augusta, Kaligulu i Septimija Severa, posjetili su Aleksandrovu grobnicu, odajući mu počast ili uzimajući dragocjenosti. Također, tsunami u 356. godini poslije Krista potopio je dio Aleksandrije, što je moglo dovesti do toga da je grobnica sada pod morskom površinom.
Unatoč općem uvjerenju da se grobnica nalazi u Aleksandriji, egipatsko Vrhovno vijeće za antikvitete zabilježilo je brojne neuspješne pokušaje lociranja grobnice. Teorije se kreću od lokacije u središtu starog grada do drugih mjesta kao što je oaza Siwa.
Posebno zanimljiva je venecijanska teorija koja sugerira da bi grobnica mogla biti u katedrali svetog Marka u Veneciji. Ova teorija smatra da su venecijanski trgovci mogli zamijeniti Aleksandrove ostatke s onima svetog Marka Evanđeliste i prenijeti ih u Veneciju.
Dr. Andrew Michael Chugg, autor knjige “Izgubljena grobnica Aleksandra Velikog”, razvija teoriju temeljenu na sarkofagu faraona Nectanba II, sugerirajući da se Aleksandrova izvorna grobnica nalazila unutar kompleksa Serapeum u Memphisu, ukrašena skulpturama grčkih pjesnika i filozofa.
Iznenađujuće, otkriće dijela zida u temeljima Bazilike svetog Marka u Veneciji odgovara dimenzijama sarkofaga faraona Nectanba II, koji se čuva u Britanskom muzeju. Ovo bi moglo ukazivati na to da se Aleksandrova grobnica zapravo nalazi unutar grobnice Svetog Marka, skrivena ispod same bazilike.
Budući da je Aleksandrovo tijelo nestalo oko 392. godine naše ere, a grobnica Svetog Marka se pojavila otprilike u isto vrijeme, postoji vjerovanje da su venecijanski trgovci mogli zamijeniti tijelo Aleksandra s onim od Svetog Marka.
Čudniji događaji su se svakako događali kroz povijest.
Je li moguće da je Aleksandar Veliki pokopan u Vergini?
Grčki arheolog Triantafyllos Papazois 1993. godine iznio je teoriju da je u kraljevskoj grobnici II u Vergini, u Grčkoj, zapravo pokopan Aleksandar Veliki, a ne Filip II Makedonski, dok bi njegov sin Aleksandar IV bio pokopan u grobnici III. Papazois je zaključio da oklop, štit, kaciga i mač pronađeni u grobnici II pripadaju Aleksandru Velikom, iako ova teorija nikada nije bila definitivno potvrđena.
Misterij Amfipolske grobnice
Godine 2014., otkriće velike grobnice iz doba Aleksandra Velikog na brdu Kasta u Amfipolisu, u sjevernoj Grčkoj, potaknulo je nova nagađanja o mjestu Aleksandrovog posljednjeg počivališta. Neki su pretpostavljali da je grobnica bila izgrađena za Aleksandra, ali nije korištena jer je Ptolemej I. Soter odveo pogrebnu povorku na drugo mjesto. Postoje pretpostavke da je grobnica posvećena Aleksandrovom bliskom prijatelju Hefestionu, dok Andrew Chugg vjeruje da bi grobnica mogla pripadati Aleksandrovoj majci Olimpiji ili njegovoj supruzi Roxanni, s naglaskom na Olimpiji kao najvjerojatnijoj kandidatkinji.
Približavanje grobu Aleksandra Velikog
Grčka arheologinja Calliope Limneos-Papakosta, ravnateljica Helenskog istraživačkog instituta aleksandrijske civilizacije, postavila si je za životnu misiju pronaći grobnicu Aleksandra Velikog. Njezin tim je proveo preko petnaest godina iskopavajući u području vrtova Shallalat, u srcu Aleksandrije, gdje su iskopali preko deset metara (35 stopa) ispod današnje razine grada u potrazi za tragovima Aleksandra Velikog.
Otkrili su prve ceste izgrađene u gradu, kao i temelje ogromne javne zgrade duge preko 200 stopa, za koje vjeruju da su bile dio drevne kraljevske četvrti. Tijekom iskopavanja, koristili su napredni sustav pumpi za isušivanje područja. Njihova upornost se isplatila otkrićem ranohelenističke statue koja nosi obilježja Aleksandra Velikog, vjerojatno rad velikog kipara Lizipa. Ovaj mramorni kip, koji prikazuje Aleksandra Velikog kao kopljanošu, sada je izložen u Nacionalnom muzeju u Aleksandriji.
Iako ovo otkriće pruža nadu da bi grobnica Aleksandra Velikog mogla biti blizu, još uvijek postoji mogućnost da će se veliki osvajač, za kojeg se vjeruje da je sin Zeusa, nastaviti skrivati u dubinama povijesti, ostajući zauvijek enigma.
