Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Genetika

Kod nekih žena geni krivi za pritisak i želju da budu mršave

Foto: Shutterstock

Studija koju su proveli istraživači na američkom Državnom sveučilištu Michigan otkriva kako su neke žene genetski podložnije pritisku i želji za mršavijom figurom tijela. Od pothranjenih modela do retuširanih filmskih zvijezda, mršavost se izjednačuje s idealom ljepote diljem zapadne kulture, a takav se ideal često navodi kao uzrok poremećaja prehrane kod mladih žena. Istraživači su se fokusirali na potencijalne psihološke utjecaje na žene koje su prihvatile tu percepciju ideala mršavosti, što oni nazivaju internalizacijom ideala mršavosti. Promjene u samo-percepciji i ponašanju, uzrokovane ovom idealizacijom, mogu dovesti do nezadovoljstva vlastitim tijelom, zaokupljenosti težinom i drugih simptoma poremećaja prehrane.

“Svi smo svakodnevno bombardirani porukama o mršavosti kao preuveličanoj vrlini, međutim zagonetno je da su samo neke žene razvile ono što zovemo internalizacijom ideala mršavosti”, rekla je Jessica Suisman, voditeljica studije i istraživačica na Odsjeku za psihologiju na MSU-u. “To ukazuje da genetski faktori mogu u nekih žena razviti veću osjetljivost na taj pritisak nego u drugih.”

Kako bi istražili ulogu genetskih čimbenika u tome jesu li žene “potpale” pod pritiskom da moraju biti mršave, ispitana je idealizacija mršavosti na blizancima. U istraživanju je sudjelovalo više od tristo žena blizanki iz Registra blizanaca na michiganskom sveučilištu, u dobi između 12 i 22 godine. Suisman i kolege istražili su želje ispitanica da izgledaju poput ljudi iz filmova, s televizije i iz časopisa. Nakon što je određena razina idealizacije mršavosti, uspoređene su jednojajčane blizanke koje dijele 100% svojih gena s dvojajčanim blizankama koje dijele 50%.

Rezultati pokazuju da je u jednojajčanih blizanki razina idealizacije mršavosti bila bliža nego u dvojajčanih blizanki, što ukazuje na značajnu ulogu genetike. Daljnja analiza pokazuje da stopa nasljeđivanja idealizacije mršavosti iznosi 43%, što znači da se razlike u razlozima internalizacije idealizirane mršavosti u gotovo polovice žena mogu objasniti razlikama u njihovoj genetskoj strukturi.

Istraživanja su pokazala da je osim uloge gena vrlo važan i utjecaj okoline. Rezultati su pokazali da su razlike između sredina u kojima blizanke žive imale veći utjecaj na razvoj internalizacije idealizirane mršavosti od širih kulturnih stavova kojima su izložene žene u zapadnim društvima.

“Bili smo iznenađeni otkrićem da zajednički čimbenici iz okruženja, kao što je izloženost istim medijima, nisu imali tako velik utjecaj kao što se očekuje”, rekla je Suisman. “Umjesto toga, najveći utjecaj su imali faktori koji im nisu zajednički, a koji čine da se blizanke razlikuju jedna od druge.”

Iako studija nije ispitivala specifične okidače iz okoline, utjecaji iz okoline koji nisu zajednički obično uključuju doživljaje koje blizanke međusobno ne dijele. To bi moglo uključivati angažman jedne blizanke u sportu povezanom s težinom i debljinom poput plesa, jedna bi blizanka mogla biti više izložen medijima koji promoviraju mršavost nego drugi, ili da jedna od blizanki ima grupu prijatelja koja pridaje važnost težini.

“Poruka je”, tvrdi  Suisman, “da širi kulturni faktori rizika za koje smo mislili da su najutjecajniji u razvoju internalizacije ideala mršavosti nisu toliko važni koliko su važni genetski faktori rizika, kao i faktori okoline koji su specifični i jedinstveni za svaku blizanku pojedinačno.”

Kelly Klump, profesorica psihologije na michiganskom državnom sveučilištu i suautorica studije, tvrdi kako je već utvrđeno da široki raspon čimbenika može pridonijeti razvoju poremećaja prehrane.

“Ovo istraživanje otkriva potrebu da se na sličan način pristupi ispitivanju načina na koje žene potpadaju pod pritiscima da moraju biti mršave, s obzirom da i genetski čimbenici i čimbenici okoline pridonose razvoju internalizacije idealne mršavosti”, kaže Klump.

Ova studija, koju je financirao Nacionalni institut za mentalno zdravlje, objavljena je u časopisu International Journal of Eating Disorder. U istraživanju su kao suautori sudjelovali Shannon O’Connor, Alexandra Burt i Cheryl Sisk s Državnog sveučilišta Michigan; Steffanie Sperry i Kevin Thompson sa Sveučilišta u Južnoj Floridi; Pamela Keel sa floridskog Državnog sveučilišta, Michael Neale sa Sveučilišta Virginia Commonwealth i Steven Boker sa Sveučilišta u Virginiji.

Izvor: Michigan State University

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Zanimljivosti o mačkama mogu nas ne samo zabaviti, nego i proširiti naše znanje o ovim misterioznim i neodoljivim životinjama. Mačke su odavno zauzele posebno...

Veliki znanstvenici

Kada nam na pamet padnu najpoznatiji izumi Nikole Tesle, često nas zapljusne val znatiželje i divljenja prema ovom vizionaru čiji radovi i danas rezoniraju...

Arheologija i paleontologija

Zamislite ovo: anatomija, to čudesno područje koje nas vodi u najskrivenije kutke našeg bića. Možda vas sjećanja odvedu u dane srednje škole, s rukavicama...

Biotehnologija

U potrazi za ekološki prihvatljivijim izvorima hrane, svijet se okreće neobičnim rješenjima. Jedno od takvih su i veliki pitoni, koji se pokazuju kao obećavajući...