Connect with us

Znanost

Wellness i prehrana

“Paradoks debljine” – postoji li idealna težina?

Godinama slušamo kako su pretilost i višak kilograma povezani s ozbiljnim medicinskim problemima, uključujući i određene vrste tumora, poput tumora dojke, debeloga crijeva i prostate te metaboličkim poremećajima poput dijabetesa ili abnormalnoga nivoa lipida u krvi, kao i sa srčanim bolestima, ortopedskim oštećenjima, poremećajima spavanja i hipertenzijom. Gotovo svi istraživači navode nas na to da pretilost i višak kilograma, definirani indeksom tjelesne mase (BMI), mogu znatno skratiti očekivani životni vijek.

pretilost

Ovoga tjedna, međutim, pojavila se studija koja poziva na preispitivanje ovih pretpostavki i izazvala dosta rasprava u javnosti. Može li povećana težina ili možda čak i određeni nivo pretilosti zapravo imati zaštitnu ulogu i smanjiti smrtnost? Većini onih koji se bave pretilošću ova pretpostavka je iznenađujuća, besmislena ili se čini kao nešto što je protivno zdravome razumu, stoga ne iznenađuje da je nazvana “paradoksom debljine”.

Katherine M. Flegal iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti objavila je sa svojim kolegama članak u časopisu Journal of the American Medical Association (to je zapravo prošireni oblik njene studije iz 2005), u kojemu je sustavno i rigorozno iznijela pregled gotovo stotinjak drugih studija, uključujući i kombinirane uzorke od 2,88 milijuna ljudi i 270 tisuća smrtnih slučajeva. Cilj je bio utvrditi utječu li prekomjerna težina i svi oblici pretilosti na povećan rizik smrtnosti u onolikoj mjeri koliko se uobičajeno vjeruje. Dr. Flegal i suradnici vjeruju da poznavanje “relativnih rizika smrtnosti” povezanih s različitim tjelesnim težinama “mogu pridonijeti donošenju kvalitetnijih odluka u kliničkome okruženju”.

Primijetili da u SAD-u, primjerice, 40% odraslih muškaraca i 30% odraslih žena, prema današnjim standardima BMI-ja, imaju povećanu tjelesnu masu, dok se 36% odraslih smatra pretilima. Znakovito je, međutim, da je više od polovine onih koji spadaju u skupinu pretilih u prvoj kategoriji (imaju BMI od 30 do 34,9 kg/m2). Općenito, statistika smrtnost-težina slijedi krivulju slova ‘U’, što znači da su u opasnosti oni koji su jako ispod ili iznad prosjeka. Ono što je ova skupina znanstvenika otkrila jest da pretilost prve kategorije nije povezana s povećanom smrtnosti i da, štoviše, povećana težina, odnosno BMI od 25-29,9 zapravo ima zaštitnu ulogu i u znatnoj mjeri smanjuje smrtnost od najrazličitijih uzroka.

Dr. Flegal i suradnici priznaju da se neke studije koje su uključili u svoj izvještaj oslanjaju na nesigurne podatke koje su ljudi davali o svojoj visini i težini, što bi moglo rezultirati neodgovarajućim BMI-jem, a time i krajnjim rezultatom. Također napominju da njihovom studijom nisu obuhvaćeni podatci o drugim bolestima, stope smrtnosti od nekoga specifičnog uzročnika ni građa tijela (odnosno kako je točno raspoređeno masno tkivo na tijelu).

U popratnom uvodniku u studiju, dr. Steven B. Heymsfield i dr. William T. Cefalu postavljaju provokativno pitanje: “Je li zabrinutost oko prekomjerne težine, onako kako ju trenutno definiramo, zapravo neutemeljena?” U osvrtu na Flegalinu studiju, profesor Paul Campus, autor knjige “Mit o debljini”, u članku u New York Timesu piše da je uvjeren da jest te da “ono što trenutno smatramo “normalnom debljinom” zapravo uopće nema smisla”.

On tvrdi da smo u “apsurdnoj situaciji” u kojoj služimo ekonomskim interesima industrije koja se bavi skidanjem suvišne kilaže i velikim farmaceutskim korporacijama koje na stotine milijuna ljudi širom svijeta smatraju pacijentima kojima je potrebno liječenje.

Heymsfield i Cefalu napominju da je Fegal u svojoj studiji potvrdila da je previsoka razina pretilosti povezana s povećanom smrtnosti, ali isto tako objašnjavaju složenost situacije kad se uzmu u obzir niže razine pretilosti ili samo povećan broj kilograma. BMI nije savršena mjera za debljinu; ne uzima u obzir ni razliku u spolu, rasi, godinama, ni kardiopulmonalni nivo kondicije i druge rizične faktore poput krvnoga tlaka, nivoa masnoće i šećera u krvi i opsega struka. Poznato je da je distribucija masti oko naših unutarnjih organa (tzv.”građa jabuke”) mnogo opasnija od distribucije masti na način kakav je kod ljudi koji imaju tzv. “građu kruške”. Nadalje, autori primjećuju da liječnici možda nastupaju sve agresivnije u liječenju rizičnih faktora povezanih s debljinom i time utječu na statistiku smrtnosti, posebno u nižim težinskim kategorijama pa se povećana težina i prva kategorija pretilosti smatraju bolestima i na taj se način povećava broj oboljelih, što možda nije uzeto u obzir kod proračuna veze između BMI i smrtnosti.

Napominju i da je, kad se radi o spongiformnoj encefalopatiji (vrsta neurodegenerativne bolesti), povećan broj kilograma, pa čak i određena razina pretilosti poželjna, jer na neki način štiti i daje potrebnu dodatnu energetsku rezervu, pa čak i zaštitu od traume. Postoje i raniji izvještaji koji govore o tome da ljudi s nešto viška kilograma i blagom pretilošću, koji pate od kroničnoga zatajenja srca i bolesti koronarnih arterija, imaju manju smrtnost od onih normalne težine. Uvijek je važno razmotriti je li gubitak težine nastao s namjerom ili nenamjerno.

Sigurno je jedno: jedna veličina ne pristaje svima. Odnos između težine i smrtnosti vrlo je složen. Za većinu ljudi normalna težina je najzdravija, ali kod ljudi poodmakle dobi i onih sa spongiformnom encefalopatijom, dodatni kilogrami mogu biti od koristi.

Izvor: PsychologyToday

38 komentara

38 Comments

  1. Stjepan Pakšec

    siječanj 14, 2013 kod 7:56 pm

    paradoks je da ova desno ima vece sise.

  2. Sinisa Mihelcic

    siječanj 14, 2013 kod 7:57 pm

    Sigurno je jedno: jedna veličina ne pristaje svima. Odnos između težine i smrtnosti vrlo je složen. Za većinu ljudi normalna težina je najzdravija, ali kod ljudi poodmakle dobi i onih sa spongiformnom encefalopatijom, dodatni kilogrami mogu biti od koristi.

  3. Igor Šević Čau Vau

    siječanj 14, 2013 kod 7:59 pm

    U svakom slucaju meni je bolja ova desno..

  4. Daniela Dunat

    siječanj 14, 2013 kod 8:03 pm

    Famozni BMI po mojem je sudu neprecizan i nepouzdan. Omjer visine i težine, bez podataka o tipu tjelesne građe, građi i strukturi koštanog sustava, omjeru mišićnog i masnog tkiva, a posebice spolu i dobi-ne znači gotovo pa ništa. Da se ´´pohvalim´´, taj prosti BMI me oduvijek naziva ´´neuhranjenom´´. 😀 Idealna težina je ona koju ne propisuju nikakve statistike već ona s kojom se (okvirnom) pojedinac najbolje fizički i mentalno osjeća. Naravno da se ta težina mijenja svako novo desetljeće života, jer se mijenjaju i omjeri gradivnog tkiva u tijelu te proporcije koštanog sustava..

  5. Aleksandra Iris Sa

    siječanj 14, 2013 kod 8:04 pm

    da:)

  6. patak

    siječanj 14, 2013 kod 9:07 pm

    jedno je smrtnost a drugo pokretljivost i kvalitet života , BMI se najbolje izmjeri kada potrčiš ili se sagneš zavezat pertle

  7. Marijana Đumbrek

    siječanj 14, 2013 kod 8:10 pm

    ne

  8. Zeljko Extrem

    siječanj 14, 2013 kod 8:13 pm

    da postoji.ljudi su pre lijeni da bi smrsavjeli .pa lakse je lezati nego vjezbati.debelim ljudima koji ne zele smrsavjeti nabiti porez na debljinu.da se mene pita:| bez znoja krvi i suza nema rezultata:)

  9. Goran Cicko Pranjic

    siječanj 14, 2013 kod 8:15 pm

    Pumpaj pumpaj ako zelis imat dobro tijeloo,,,,^_~^_~^_~

  10. Igor Grnic

    siječanj 14, 2013 kod 8:18 pm

    definitivno mi je desna puuuuno bolja….

  11. Zoran Kostelac

    siječanj 14, 2013 kod 8:26 pm

    Ja sam ipak za sisu

  12. Konjo Kradica

    siječanj 14, 2013 kod 8:27 pm

    Bolja? Svakoj njeno tijelo najbolje pristaje i u skladu je s dušom, to je sigurno. Nasilje je i protuprirodno remetiti taj sklad. Kad duša poželi drugačije tijelo ona ga i preoblikuje prema sebi. Izvanjsko propisivanje oblika tijela bez obzira na stručnost propisivača i vitalne statistike … kršenje je temeljnog ljudskog prava na život sebe u skladu sa samim sobom.

  13. Marko Pjevac

    siječanj 14, 2013 kod 8:34 pm

    Ahahahha masna jedi sad salata kad nisi prije razmisljala o tome :))

  14. Marko Pjevac

    siječanj 14, 2013 kod 8:37 pm

    Podrška svim pretlim da riješe problema 🙂

  15. Krešimir Šantić

    siječanj 14, 2013 kod 8:42 pm

    sexom protiv paradoksa………. 😉

  16. Silvija Oroslan-cunj

    siječanj 14, 2013 kod 9:07 pm

    Pojedine muškarce je očito strah krupnije žene jer joj nemaju sa čime “priči”. Ne imenovani će se sami prepoznati.

  17. Ivica Oreskovic

    siječanj 14, 2013 kod 9:09 pm

    bolje da ljulja nego da zulja

  18. Neno Sučić

    siječanj 14, 2013 kod 9:15 pm

    ja dolazim sa čvarcima i slaninom umjesto ruža pa neka me otjera 😉

  19. Katarina Bathory

    siječanj 14, 2013 kod 10:28 pm

    nesto izmedu…

  20. Tiho Perković

    siječanj 14, 2013 kod 11:40 pm

    Silvija ne seri.Debele žene jednostavno nisu lijepe,i nisu zdrave.Dijabetes,rak ovoga,onoga,tlak,i svi ostali kardiovaskularni problemi baš me i ne privlače.To da im nemamo s čim prići,pa se bojimo,nek ti bude utjeha.Umjesto da se uhvatiš malo treninga,i kontrole.

  21. Tiho Perković

    siječanj 14, 2013 kod 11:40 pm

    Silvija je slastičar,sve mi je jasno.

  22. Samir Nalo

    siječanj 14, 2013 kod 11:42 pm

    bolja ova desna punija od lijeve haha

  23. Miodrag Petrović

    siječanj 15, 2013 kod 8:46 am

    u pravu si.

  24. Silvija Oroslan-cunj

    siječanj 16, 2013 kod 6:42 am

    Tiho ima klempave uši – sve mi je jasno. 😉

  25. Silvija Oroslan-cunj

    siječanj 16, 2013 kod 6:48 am

    Dragi moji svi – život je prepun raznih boja i oblika – odaberite što želite – i uživajte. Generaliziranje i osuđivanje ljudi prema vanjskim parametrima je smješna. Ljepota je relativan pojam. Zdravlje je nešto skroz drugo i nema veze sa kilogramima.

  26. Davor Krizmanić

    listopad 3, 2015 kod 5:49 pm

    Svatko ima svoju idealnu ženu…npr, ja nevolim mršavice…ako pogledamo sliku meni je daleko ljepša i privlačnije žena desno nego mršavica lijevo..!!

  27. Toma Tadic

    listopad 3, 2015 kod 6:51 pm

    Ivan Vrbić eto ti tvoji paradoksi

    • Ivan Vrbić

      listopad 3, 2015 kod 7:02 pm

      Sto imas vise sira imas vise rupa, a sto imas vise rupa imas manje sira :p

  28. Ivan Kowalski

    listopad 4, 2015 kod 5:34 am

    Smiješno kako ti “znanstvenici” sa svojim studijima nešto mudriju, a nisu povezali neke osnovne stvari. Npr. nije isto biti debel od fast fooda i Cole te od hrane koja nije industrijski procesirana. Samo na temelju te baze smršavio sam sa 138 kg na 94 kg (190cm). O poboljšanju krvne slike i tlaka da ne spominjem. Ali ne, oni uporno drobe u neke krajnosti koje normalan čovjek niti ne razumije!

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Wellness i prehrana

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh