Ljudi ekstremnijih političkih stajališta, bili oni ljevičari ili desničari, manje znaju od drugih procijeniti kada nisu u pravu. Mišljenje teško mijenjaju, čak i kad su suočeni s dokazima da su u krivu. To je zaključak jedne nedavne studije objavljene u časopisu Current Biology.
O metakogniciji smo već pisali. Imaju je čak i majmuni, no o metakogniciji političkih ekstremista bi se već dalo raspravljati. To je zanimalo i znanstvenike s University College London.
Testiranje igrom
Oni nisu testirali nikakvo znanje o politici. Koristili su, naime, igru u kojoj su sudionici trebali procijeniti koja od dviju pokazanih slika ima više točaka.
Znanstvenici su najprije tražili od dvije skupine s oko 400 ljudi da ispune anketu koje mjeri njihova politička uvjerenja i stavove spram alternativnih pogleda na svijet. Tako su identificirali one na ekstremnim krajevima spektra prije samog testa sa slikama i točkicama.
Nakon procjene na kojoj slici ima više točkica sudionicima su potom pokazali dodatne informacije kako bi mogli korigirati svoju prvotnu procjenu i priznati da su eventualno pogriješili u onom prvom krugu. Iskreni odgovori o greškama su se nagrađivali novcem za dodatnu motivaciju.
Poanta tog testa je bilo otkriti koliko su ljudi u stanju priznati da su pogriješili.
Njihova studija je, dakle, bila test metakognicije, sposobnosti nekoga da prepozna kad nije u pravu.
Rezultati i tumačenja
Za one politički “umjerene” koji su prvi put donijeli pogrešnu odluku, pokazivanje tih dodatnih informacija učinilo ih je manje sigurnima u svoj izbor. S druge strane, radikalni su se zadržali na prvotnoj odluci čak i nakon što su vidjeli dokaze da su u krivu.
“Uvidjeli smo da ljudi radikalnih političkih uvjerenja imaju lošiju metakogniciju od onih s umjerenijim pogledima na svijet”, izjavio je glavni autor i neuroznanstvenik dr. Steve Fleming.
“Češće su uvjereni da su u pravu kad u stvari nisu te pružaju otpor promjeni svojih uvjerenja čak i kad ih suočite s dokazima da su pogriješili.”
Rekli su i da studija ukazuje na činjenicu da se radikalizam temelji na načinu razmišljanja koji “nadmašuje političke sklonosti”.
